|
TUZLARIJE - VIJESTI 07.02.2024. u 21:01 Broj citanja: 479 Vizija poslovnog modela rada BOSPER-a: Postati najveća platorma za ruralni razvoj u Jugoistočnoj Evropi
BOSPER pomno radi na novom poslovnom modelu za period 2024 - 2027 – 2034. Drugi najveći proizvođač u Bosni i Hercegovini, sa ambicijom da postane prvi, analizom poslovanja u prethodnom periodu uspješno je vraćen na put prosperiteta. Skupština Udruženja BOSPER je analizirala rad tokom 2023. godine, te je konstatovano da je prvi put od 2016. godine BOSPER poslovao bez gubitka. Time se osnažila osnova za nastavak rada Udruženja i omogućilo kvalitetnije pozicioniranje na tržištu kroz unapređenje poslovnog modela BOSPER-a.
Rasim Tulumović |
O poslovnom modelu rada BOSPER-a 2024 - 2027 - 2034 razgovarali smo sa Rasimom Tulumovićem, predsjednikom Skupštine Udruženja BOSPER.
Zašto ste poslovni model rada vezali za ovaj period?
- Rad BOSPER-a i sličnih organizacija zavisi od procesa integracija BiH u EU, a procesi integracije i fondovi koje dobijamo iz EU zavise od samog budžeta i načina pregovoranja oko budžeta. To su budžetske godine EU. Svakih sedam godina donose budžet, i 2027. godine stupit će na snagu novi, i te 2027. godine BOSPER se mora ponovo repozicionirati jer će se tada znati, biće jasnije koji fondovi će biti dostupni. Mi krećemo u tu pripremu da bi se 2027. ponovo repozicionirali i da bi mogli raditi do 2034. godine.
Zašto ste morali usvojiti novi poslovni model?
- Jednostavno, da ne bi propali. Dolazi do promjena rada razvojnih organizacija, a BOSPER nije tipično udruženje nego je razvojna organizacija koja ima značajne resurse koje može ulagati u razvoj. Pored ljudskih resursa, značajni finansijski resursi koji su se akumulirali u Razvojnom fondu, koja se ne mogu koristiti za plate zaposlenih, moraju se koristiti za razvoj, i postoji značajna imovina. Da se to sve ne bi praktično osulo, a osipa se od 2016. godine značajno, jer nije bilo dodatne vrijednosti, usvojen je novi model rada.
Sredstva iz međunarodnih fondova su znatno manja?
- Poslije rata bila su velika ulaganja od strane međunarodnih bilateralnih i drugih fondova u svu infrastrukturu BiH. Trend se promijenio, nema tek tako bilateralnih ulaganja, sada sve zavisi od kvaliteta projektnog prijedloga. I taj kvalitet mora imati jake elemente održivosti. BOSPER se nije na vrijeme uspio restruktuirati, bilo je stvaranja gubitka, nismo mogli pokriti troškove od tih sredstava koja su namicana za rad, nego su se sredstva iz razvojnog fonda trošila za operativne troškove, oko pola miliona je potrošeno uglavnom na plate. To je period od 2016 -2020. godine, a zatim smo donijeli strategiju razvoja da bi se to dalje spriječilo.
Uposlenik u svakom preduzeću mora zaraditi platu. Ne može se davati plata iz razvojnog fonda, to nije održivo. Iz tog razloga usvojen je novi poslovni model rada. Taj novi poslovni model rada ima nekoliko principa, a osnovni je da možemo trošiti onoliko koliko namaknemo, a sredstva koja postoje se mogu ulagati samo u projekte koji će donijeti novu dodatnu vrijednost i novac.
BOSPER svoj rad bazira na tri elementa, o čemu se radi?
- Prvi je da BOSPER neće više raditi direktno sa farmerima, osim kad je riječ o plasmanu rasadnog materijala preko Planta. Plant se pokazao kao veoma dobar projekat, profitabilan, želimo zaštiti Plant, taj razvoj, želimo da se ulaže u nove sorte.
Drugi element je aktiviranje razvojnog fonda, BOSPER ima značajna finansijska sredstva i taj fond se može ponuditi isključivo kao zajedničko ulaganje. Primjera radi, izgradnja još jednog staklenika, još 500 kvadrata, išli bi sa određenim privatnim partnerom, BOSPER bi osigurao 50 % sredstava, i osigurao bi znanje koje je potrebno za proizvodnju i upravljanje jer smo tu sjajni, a partner bi osigurao plasman proizvoda.
Drugi segment rada razvojnog fonda je ulaganje u inovativna rješenja koja su vezana za privredu. BOSPER je spreman da uloži u malo rizičnije fondove da tako kažem. Evo još jednog primjera, grupa mladih ljudi u Tuzli je krenula sa izradom i primjenom aplikativnog rješenja automatskog upravljanja plasteničkom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom u zaštićenom prostoru, upravljanja plastenicima. Osmislili su sjajnu aplikaciju koju su pilotirali. BOSPER je pristao da radi s njima testnu proizvodnju na plasteniku od 200 kvadrata. Trenutno smo u fazi montiranja tog rješenja i nadamo se da ćemo od marta, aprila, početi s takvom proizvodnjom i zajedno s njima izračunati isplativost masovne proizvodnje. Zna se da nema radne snage, zato je to bitno, sjedite u kući i automatski regulišete, otvarate vrata da ozračite, dobijate temperaturu, navodnjavanje.
I treći element jesu kapaciteti za fondove EU, BOSPER ima jak tim ljudi, dvojica su među vodećim u BiH. Na taj način se tuzlanska regija pozicionira kao lider u apsorpciji EU sredstava za ruralni razvoj.
Poslovni model BOSPER-a bazira se na stvaranju platforme za ruralni razvoj koja će dalje razvijati osnove za kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju, posebno uzimajući u obzir klimatske promjene. Proizvodnja i distribucija visokokvalitetnog rasadnog materijala će se nastaviti raditi u okviru PLANT-a doo čija proizvodnja se širi, a posebno su zapažene inovativne metode rada kao što je kalemljeni rasad povrća.
Sabina Mešić
(tuzlarije.net)
|
|
|