Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.
Kroz tu publikaciju, Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima.
Kada je u pitanju, maskulinitet, odnosno broj muškaraca na 100 žena, prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca.
Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta u BiH ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i više, u populaciji ima više žena nego muškaraca, te nakon tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca.
Također u analizi je istaknuto kako prosječna starost umrlih u Bosni i Hercegovien raste, pa je na ukupnom nivou u posljednjih dvadeset godina porasla za 6,9 godina, a u navedenom periodu žene su u prosjeku živjele 5,2 godina duže od muškaraca.
Ono što je poseban problem u društvu ne samo u BiH, nego i u brojnim zemljama regije i Evrope, je negativan prirodan priraštaj stanovništva.
Od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što ih se rodi. Najveći negativni prirodni priraštaj zabilježen je 2021. godine minus (–) 23.190, dok je 2018. iznosio – 8.277.
U 2022. godini u BiH zabilježeno je sklapanje 17.427 brakova, a ono što je evidentno je da broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina kontinuirano raste, pa je u 2022. godini bilo više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. Po mjesecima najviše brakova u 2022. godine je sklopljeno u augustu 2.550, a najmanje u februaru 799. U 2022. godini je razvedeno 2 865 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.
Kada su u pitanju unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini u 2022.godine, kojima su obuhvaćeni svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, a koji su registrovali promjenu prebivališta, uključujući i kretanja između entiteta i Brčko distrikta, registrovano 30 165 doseljenih/odseljenih stanovnika, od kojih 59 posto žena i 41 posto muškaraca, što je za 3.760 stanovnika više nego u 2020. godini.
Publikacija sadrži i podatke o visokom obrazovanje u 2022. godini koje je završilo 10.066 žena i 6.531 muškarac.
Više od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja i društvenih nauka, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od muškaraca.
Veći broj muškaraca je svoje visokoškolsko obrazovanje završio u oblastima informacionih i komunikacionih tehnologija, inžinjerstva, proizvodnje i građevinarstva, te području usluga.
Agencija za statistiku u publikaciji navodi i podatke o izabranim zvaničnicima prema nivoima vlasti u BiH na Općim izborima 2022.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na Općim izborima 2022. godine, žene predstavljaju samo 1/4 izabranih zvaničnica na svim nivoima vlasti u BiH.
Najmanji broj izabranih zvaničnica je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, a također žene čine samo 1/4 ambasadorica i generalnih konzulki u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i taj omjer je gotovo jednak u posljednjih deset godina.
Publikacija sadrži još brojne informacije zastupljenosti – brojnosti žena i muškaraca u oblastima kao što su: obrazovanje, informaciono-komunikacione tehnologije, radna snaga, istraživanje i razvoj, socijalna zaštita, pravosuđe i demokratija, vladavina prava, te okoliš i publikacija može poslužiti kao izvor informacija svim korisnicima zainteresovanim za položaj žena i muškaraca i za jednakost spolova u Bosni i Hercegovini.
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini donesen je 2003. godine, a uređuje, promoviše i štiti jednakopravnost spolova i garantuje jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te sprečava direktnu i indirektnu diskriminaciju zasnovanu na spolu.
U članu 18. tog zakona stoji da svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.
Većina podataka koje je objavila Agencija za statistiku BiH u publikaciji su rezultat istraživanja koje provodi Agencija, kao i postojeće statističke dokumentacije, dok je manji dio podataka preuzet iz drugih državnih i entitetskih institucija.
