Naša država je trenutno uključena u tri arbitražna spora od kojih samo jedan prelazi milijardu maraka, a koje će morati platiti ukoliko izgubi pravnu bitku
Protiv države Bosne i Hercegovine trenutno se vode tri arbitražna postupka. Vrijednost samo jednog spora prelazi milijardu maraka.
Riječi su ovo bivšeg državnog pravobranitelja i advokata Ismeta Velića, koji za Oslobođenje objašnjava koji su to postupci i koliko svaki od njih košta.
Prijeratna ulaganja
- Jedan je vezan za Termoelektranu Ugljevik. Tužbu u tom postupku je podnijelo Elektrogospodarstvo Republike Slovenije. Vrijednost spora u ovom arbitražnom postupku je veća od milijardu maraka (1.355.000.000 KM). Odluka je već donesena u korist tužitelja, a trenutno je aktuelno regulisanje načina izmirenja određenih obaveza - da li putem isporuka električne energije ili na neki drugi način, vidjet ćemo, kaže on i podvlači da je riječ o potraživanju prijeratnih ulaganja.
Drugi arbitražni postupak je, kako navodi, onaj koji je kompanija Viaduct d. o. o. Portorož sa još nekoliko fizičkih osoba, također, pokrenula protiv BiH, s ciljem naknade štete prouzrokovane kršenjem odredbi Sporazuma o recipročnom unapređenju i zaštiti investicija.
- Vrijednost ovog arbitražnog postupka je bila oko 100 miliona KM. Odluka je donesena u korist tužitelja. Nije se još pristupilo izvršenju utvrđenih obaveza po osnovu odluke o arbitraži, nego je uložena revizija na donesenu odluku, tako da se čeka nova odluka, objašnjava ovaj pravni stručnjak.
Treći postupak je, tvrdi, prošle godine iniciran, odnosno pokrenut tužbom, a vezan je za spor sa Mittalom, odnosno kompanijom Gikil d. o. o. Tuzla.
- Ovaj postupak je u sporu. Uložena je tužba i te određene predradnje trebalo bi da su realizirane dosad. A to su određeni odgovori, pripremni podnesci... Što se tiče BiH, bila je aktuelna i aktivnost vezana za angažovanje advokatske kancelarije koja će zastupati državu u ovom arbitražnom postupku. Mislim da je i taj dio realiziran. Vrijednost spora je 400 miliona američkih dolara, ističe Velić.
Podsjećanja radi, Mittal je kao većinski vlasnik GIKIL-a pokrenuo arbitražu zbog kršenja bilateralnog sporazuma o zaštiti investicija između BiH i Indije. Problem je uzrokovan nezadovoljstvom većinskog vlasnika time što Vlada Tuzlanskog kantona kao suvlasnik navodno nije investirala u kompaniju. Navodno je samo Mittal ulagao, dok je kantonalna Vlada isključivo preuzimala dio dobiti. Kantonalni sud u Tuzli je početkom prošle godine potvrdio optužnicu protiv Mittala i bivših članova uprave GIKIL-a. Optuženi su za organizovani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja te za sklapanje štetnog ugovora. Konkretnije, terete se za neispunjavanje obaveza stranog ulagača u iznosu od 45 miliona KM, te nezakonito izvlačenje novca kojim je prisvojen 21 milion KM.
Pored ova tri aktuelna postupka koja su još u određenoj fazi donošenja odluka, izvršenja ili nekih vanrednih pravnih lijekova poput revizije, aktuelan je bio i arbitražni postupak za Krajina osiguranje a. d. Banjaluka. Velić kaže da su Indijci vodili ovaj postupak i odluka je donesena u korist BiH. Vrijednost u ovom postupku je bila oko 54 miliona KM.
- Tu je još jedan postupak koji nije konkretiziran, ali već duže vrijeme se najavljuje i pripremaju određene radnje. To je postupak koji najavljuje Hrvatska elektroprivreda, a vezana je za Rudnik i Termoelektranu Gacko. To je nešto slično postupku koje je vodilo Elektrogospodarstvo Slovenije. I ovdje su u pitanju određena ulaganja kako navodi ova strana koja najavljuje tužbu, dakle, ulaganja Hrvatske, odnosno, njihove Elektroprivrede u rudnik i TE Gacko, pa se iz tih razloga pojavljuju određeni zahtjevi za naknadu. Već naznačena vrijednost ovog potencijalnog arbitražnog postupka je oko 200 miliona KM, pojašnjava Velić.
Dužni i Mađarima
Moramo spomenuti i to da je Arbitražni sud u Zürichu nedavno donio odluku po kojoj su BH Gas i kompanija Energoinvest dužni mađarskom prevozniku FGSZ-u platiti 11,16 miliona dolara zbog promjene trase snabdijevanja Bosne i Hercegovine plinom iz Rusije. Naime, Federacija BiH je od 1. aprila 2021. promijenila trasu snabdijevanja ruskim plinom i prešla na takozvani turski tok. To je urađeno uprkos tome što je ugovor sa mađarskim FGSZ-om trebao biti na snazi do 2023. godine.
Iako je Velić kao pravni stručnjak objasnio suštinu arbitražnih procesa u koje je uključena BiH, ipak smo tražili još detalja od entitetskih pravobranilaštava, državnog, te Pravobranilaštva distrikta Brčko.
Entitetska pravobranilaštva su nas uputila na Pravobranilaštvo BiH, jer se pred arbitražnim sudom ne mogu pojaviti entiteti, s obzirom na činjenicu da u arbitražnom postupku mogu biti tužene samo države. Međutim, odgovor od državnog Pravobranilaštva nakon više od deset radnih dana nismo dobili.
Džemila Busnov
