Ove srijede u političkim minutama Jutarnjeg programa FTV-a, sa Adnanom Trtovac razgovarao je Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.
Govorilo se o ishodu sastanka predstavnika penzionera i vlasti u Federaciji BiH. Hoće li penzioneri uskoro do veće penzije? Mogu li se nadati isplati jednokratne novčane pomoći? Slijedi li poboljšanje statusa ili protesti?
Kakav je odnos vlasti prema ovoj kategoriji stanovništva? Šta penzionerima donosi formiranje Vijeća penzionera? Je li uključenost penzionera u društvene procese na zadovoljavajućem nivou?
Gospodine Mehiću kao što sam rekla jučer je dakle održan sastanak u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine no vi ste već ranije adresirali Vladi određene tačne zahtjeve koje imate. Kako su vam oni odgovorili jučer, ko je imao više razumijevanja prema kome na jučerašnjem sastanku?
"Da, pa savez udruženja penzionera Federacije kao jedna od najvećih i krovnih organizacija penzionera u federaciji ima redovne svoje aktivnosti sa Vladom Federacije, posebno sa Resornim ministarstvom i Federalnim zavodom PIO/MIO. Jedan od tih sastanaka bio je i ovaj jučerašnji a on je proistekao njegova potreba, na osnovu naših zahtjeva i zaključaka sa održane naše skupštine a tiču se rješavanja povoljnijeg i boljeg i prihvatljivijeg materijalnog i socijalnog položaja penzionera. Naime zbog javnosti moram da kažem a penzioneri to već znaju da zakon o PIO koji je na snazi je predvidio svake godine redovno usklađivanje penzija. Ono se ove godine desilo 15. aprila akontativno još i od 1. januara. Međutim na osnovu parametara koje daje Federalni zavod za statistiku sve je to urađeno kako treba ali ti su parametri bili veoma veoma nepovoljni za penzionere. Tako da praktično procenat povećanja odnosno usklađivanja penzija je relativno mali i ne zadovoljava trenutne potrebe za minimum normalnog življenja penzionera. Otuda je rukovodstvo saveza izvršilo analize, konsultacije sa svojim stručnim kadrovima, sa vanjskim saradnicima, sa Federalnim zavodom, sa Resornim ministarstvom i donijelo neke zaključke s kojima je u vidu zahtjeva pojavilo se prema Vladi."
Šta ste tačno tražili i je li Vlade udovoljila vašim zahtjevima?
"Pa evo mi smo prvo traži jer je tako detektovan problem izmjene i dopune zakona u PIO u odnosu koji se odnosi na redovno i vanredno usklađivanje penzija, to su članovi 79 i 80. Međutim to je bio prvi zahtjev, drugi zahtjev je ako se ovaj zahtjev usvoji i ako krene u proceduru a da bi ljudi preživjeli ova poskupljenja i ovo sve da Vlada uradi kao i nama susjedne zemlje neki vid pomoći u vidu jednokratne novčane pomoći koja se praktikuje možda za penzionere, najugroženije ili prema razredima kako to radi Hrvatska i Slovenija i još neki drugi manji ali ovo su bili otprilike ključni. Za nas je ustvari od ova dva opet bio najvažniji ovaj prvi izmjene i dopune zakona. Tu smo razumljivo očekivali podršku Resornog ministarstva kao odgovornog ministarstva za ovu problematiku i Federalnog zavod PIO/MIO kao nositelja osiguranja. Međutim njihova bojazan njihove možda temeljitije analize su išle suprotno našim mišljenjima tako da nismo dobili od njih podršku u smislu da bi u ovom trenutku bilo prihvatljivo ići na parcijalne izmjene pojedinih članova zakona jer su međusobno povezani i te članove čije mi izmjene tražimo utiču na druge članove, jedan drugi uslovljavaju i tako dalje. Tako da ne da smo odbijeni nego smo zaključili na kraju da još o tome se razmišlja, analizira, razgovara i da se traže najpovoljnija rješenja.
Naime mi kada smo predlagali izmjene i dopune onda smo se koristili čistom logikom, išli smo dalje van teritorija Federacije i Bosne i Hercegovine da vidimo kako su to uredile i zemlje bivše Jugoslavije današnje države Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija. I zamislite tog paradoksa da nemamo toliko razumijevanja da sve ove zemlje su riješile na jedan način usklađivanje a mi sami u Federaciji čak Republika Srpska je to riješila tako. Jedino u Federaciji se to nije riješilo tako. Naime moram podsjetiti javnosti da se usklađivanje vrši na osnovu indeksa rasta potrošačkih cijena u prethodnoj godini prevedeno na naš to je inflacija i drugo na osnovu stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini a prema podacima Zavoda za statistiku.
Sve ove druge zemlje koje sam ja sad pomenuo uzele su ovaj drugi parametar ne ovakav, nego prosječnu plaću u tim zemljama u prethodnom periodu. Ovo je drastična razlika jer prema ocjeni svih ekonomskih stručnjaka za nas je mnogo povoljnije da osnovica za usklađivanje penzija bude rast plaća."
Zapravo ste te izmjene i tražili?
"Tako dijelimo sudbinu znači mi penzioneri i vi uposlenici. Ovako na primjer poslodavci, društvo, cjelina morat će pratiti svjetska kretanje i tako povećavati plate i tako čuvati svoje radnike i uposlenike da ostanu tu da ne idu."
Pa šta su rekli iz Resornog ministarstva zbog čega nisu podržali takav prijedlog?
"Oni su mišljenja da bi to u velikoj mjeri ugrozilo trenutno fond penzioni odnosno dovelo u pitanje isplatu penzija a to je jedna od najopasnijih stvari da nam se desi da ponovo dođemo u dubiozu u Federalnom zavodu PIO/MIO u njegovom fondu i da se ne mogu penzije isplaćivati do petoga u mjesecu, odnosno uopšte opstanak penzionog sistema."
