20.06.2024. u 09:34 Broj citanja: 793 Ukoričene priče žena koje su pretrpjele seksualno nasilje u ratu
U Ateljeu Ismet Mujezinović jučer je održana promocija knjige "Sjene iza mene", u izdanju UG Vive Žene. U knjizi su objavljene priče šest žena, koje su tokom rata u Bosni i Hercegovini bile žrtve seksualnog nasilja i torture.
Omeragić, Zečević, Bijedić, Mustačević-Cipurković
O značaju aktivnosti koje se sprovode protiv bilo kakvog vida nasilja, a posebno protiv seksualnog nasilja u ratu i važnosti suočavanja sa ratnom prošlošću, govorile su Jasna Zečević, direktorica Vive Žene, Suzdina Bijedić - koordinatorica projekata, Aida Mustačević-Cipurković, psihoterapeutkinja, te urednica i priređivačica knjige Alma Omeragić.
Promotorke su istakle važnost ove knjige koja donosi opise strahota koje su žrtve seksualnog nasilja opisale.
Direktorica Jasna Zečević kazala je da ni nakon 30 godina mnoge žene nisu našle svoj mir, i nisu našle način kako da bez patnje nastave svoj život.
- Sve su to žene koje su se nekad rodile, imale svoje djetinjstvo, mladost, pa su bile vesele, rodile su neke drage djevojčice i dječake, a na kraju su postale samo žrtve, i preživjele. Ove priče treba da nas podsjete da bilo kada i bilo gdje ovo može biti i naša priča. Ratovi jednostavno nisu prihvatljivi, a svjedočimo da su ratovi sve bliže Evropi. Zato insistiramo da mladi ljudi znaju šta se dešavalo. Prošlost je dio nas, ona nas gradi, izgrađuje, ona nas oblikuje, i naše traume, oblikuje našu sreću i nesreću i sve što nam se dešava. Pitanje je koliko mi sa svojom djecom dijelimo, kad smo svojoj djeci pričali šta se desilo u BiH? Ja imam svoju priču, ja imam svoju djecu i ja njima pričam, šta ja mislim da sam osjetila i doživjela, smao tako jednog dana možemo dostojanstveno reći mi smo to uradile, kazala je Zečević zahvaljujući se ženama koje su bile tu.
Suzdina Bijedić - koordinatorica projekata, između ostalog je rekla da je sam čin sekusalnog nasilja prisutan u svim ratovima kao čin mržnje.
- Ima dosta materijala napisanog na temu ratne torture, posebno nasilja koje se u toku rata vršilo nad ženama, različitih oblika, uključujući i seksualno nasilje, što je čin mržnje prema ženi, bilo gdje u svijetu, jer se seksualno nasilje dešava u svakom ratu. Muškarci, vojnici, zloupotrebljavaju svoju moć, i ruše u ovom slučaju bosansku ženu, bosansko društvo, bosansku porodicu i kulturu društva na način da im nanose teške udarce. Mi smo željele, a neke od njih su pristale, da se nihove priče nađu u knjizi. Htjele smo zabilježiti priče na drugi način, da njihovo svedočenje pretvorimo u knjigu priča koju će neko moći pročitati sa nešto malo više lakoće. Da se onaj horor koje su te žene preživjele, ne u jednom činu, nego bezbroj činova, ne zaboravi.
Aida Mustačević-Cipurković, psihoterapeutkinja, sa ženama žrtvama nasilja radi dugi niz godina. Kroz terapiju ona im pomaže da se integrišu i nastave život, kazala je da su žene kroz priče prgovorile o nečemu što nije njihova ni krivnja ni sramota. Također je rekla da mladi o ovome gotovo ništa ne znaju, ali da su na nedavno održanim radionicama, susretu mladih osoba i žrtava, mladi pokazali interes i poštovanje prema ženama žrtvama seksualnog nasilja.
Priče je uredila Alma Omeragić na način da su za čitanje prihvatljive svima, bez obzira na godine i nivo obrazovanja. Istinite priče o ženama, koje ne samo da su doživjele višestruko silovanje, psihičkio i fizičko nasilje, nego su svjedočile i ubijanju najmilijih.
Glumica Sadika Kahrimanović-Avdić čitala je dijelove iz knjige.
O seksualnom nasilju u ratu se ne govori puno. Vive žene se žrtvama nasilja raznih oblika, kako u ratu tako i miru, bave već trideset godina, držeći ove teme u fokusu interesovanja društva koliko mogu. Predstavnici vlasti, političari, često imaju druge prioritete, a i mnogu ljudi, koji znaju šta se dešavalo, ne vole o tome da pričaju i slušaju, bježeći od ružnih tema, što sve zajedno rezultira činjenicom da žrtve najstrašnijih zločina nisu priznate u duštvu i ne ostvaruju prava koja bi kao žrtve trebale imati, a to je najmanje što se za njih može učiniti.
U programu je učestvovao Ansambl Iskre Tuzla.
Aktivnost se realizuje u okviru projekta „Međugeneracijsko suočavanje sa prošlošću – za kulturu sjećanja i izgradnju mira“, koji omogućava regionalni projekat Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
