Ekonomista Admir Čavalić o zabrani rada nedjeljom: ˝Neki direktni uticaj će biti na do 2 od 100 radnika u FBiH˝

˝Zabrana rada nedjeljom nije garancija zaštite radničkih prava˝, zaključak je prve studije o posljedicama uvođenja zabrane rada nedjeljom Federaciji Bosne i Hercegovine. Autori studije, Damir Bećirović, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić na prezentaciji Sudije poručili su da takvo zakonsko rješenje ne bi bilo dobro ni sa jednog aspekta, uključujući ekonomski, pravni i aspekt zaštite radničkih prava.

Jednog od autora Studije, gospodina Admira Čavalića, zamolili smo da nam odgovori koliko je procentualno, od ukupno zaposlenih u BiH, na koje bi se zabrana rada nedjeljom odnosila?

Odgovor gospodina Čavalića u nastavku prenosimo u cijelosti:

Tuzlarije

Prije svega bitno je navesti da Ministarstvo trgovine FBiH ne može (i da hoće) uvesti "neradnu nedjelju" i mišljenja sam da ciljano dezinformiše šira javnost. Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH reguliše pitanje (ne)rada. Šta je onda ova mjera? To je zabrana rada pojedinih prodajnih objekata, a ne rada trgovaca na području FBiH odnosno 51% Bosne i Hercegovine. Kao takvo ovo će imati minimalan (pozitivan ili negativan) uticaj na radnike. U nastavku obrazloženje:

Broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je oko 850.000. Od toga je u FBiH zaposleno 541.000, a u entitetu RS 291.000 radnika. Ostatak radi u Brčko distriktu. Dakle, FBiH u okviru koje se donosi mjera zabrane rada objekata, a ne rada radnika ("neradna nedjelja" kako neki pogrešno nazivaju ovu mjeru), čini 63% zaposlenih. U okviru tih 63% zaposlenih, oko 98.000 radi u oblasti trgovine - tačnije (G) "Trgovina; popravak motornih vozila i motocikala", odnosno 11,52% od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini.

Od datog broja do 10.000 radnika radi u objektima izuzeća (benzinske pumpe, pekare, dragostore 24 sata, cvjećare itd.), moguće i više, što znači da je riječ oko 10% radne snage na nivou Bosne i Hercegovine. Pritom, u okviru ovih 10% radne snage, neki već spadaju pod lokalnim zabranama (Mostar, Goražde, Cazin, Zapadnohercegovački kanton itd.), što je shodno procjeni do 3% od navedenih. Što ostavlja 7% radne snage. Kada posmatrano tih 7% radne snage, u okviru navedenih, iako su svi u trgovini, ne obavljaju svi poslove prodaje. Neko radi u skladištu, neko u distribuciji, obavlja neke druge poslove itd. Teško je raditi pretpostavku koliko zaista radnika vrši direktnu prodaju, a koliko je podrška navedenom. Napominjem da se ne zabranjuje trgovina ili pak rad, već samo rad nekih prodajnih objekata. Ako je minimalno trećina radnika koji ne učestvuju u prodaji direktno, onda ostaje nekih 5% radnika.

Od ovih 5% radnika, ne radi svaki radnik nedjeljom. Ako pogledate tabelu koju šaljem u prilogu vidljivo je da je oblast trgovine relativno diverzificirana - od goriva, nakita, hrane, odjeće i obuće pa sve do telekomunikacijskih uređaja.

Ne rade svi nedjeljom, a i već danas imamo dosta trgovina koje ne rade nedjeljom po vlastitom izboru, ili pak imaju skraćeno vrijeme nedjeljom. Istina, za razliku od drugih zemalja, mi i nemamo zvanične statistike o tome koliko u nekom danu tokom sedmice radi radnika tj. kako je na makro nivou raspoređeno radno vrijeme. Također, bitno je navesti da veliki trgovinski lanci koji lobiraju za ovu mjeru u okviru 47.11 djelatnosti imaju do 21.000 zaposlenih.

Zbog svega nabrojanog, moja procjena je da će ova mjera koja se pogrešno naziva "neradna nedjelja", a ustvari je zabrana rada pojedinih prodajnih objekata na 51% teritorije države imati pozitivnog (dan odmora) ili negativnog (otkaz, manja plata) uticaja na nekih 2,5-3% radne snage u Bosni i Hercegovini. Odnosno, da budemo precizni 1,5-1,8% radne snage na području entiteta FBiH. Da još pojednostavimo - neki direktni uticaj će biti na do 2 od 100 radnika u FBiH.
Pitanje je zašto se drugačije predstavlja.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI