Oko 5.000 ljudi krenulo je jutros iz Nezuka kod Sapne prema Potočarima, kako bi odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine.
U naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto prije 29 godina pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj. Preživjeli Srebreničani i ove godine su bili na čelu kolone "Marša mira". Među onima koji su bili u koloni bio je i ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin.
Učesnici "Marša mira" bi u Potočare trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.
"Marš mira" koji se ove godine organizuje 20. put u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Suljo Čakanović, predsjednik Pododbora za "Marš mira", kazao je da su izvršene sve tehničke pripreme sa logističkom podrškom.
"Trasa ˝Marša mira˝ bit će nepromijenjena, očišćena i sigurna za prolazak svih učesnika", pojasnio je Čakanović navodeći da će i ove godine biti oko 5.000 učesnika.
Istakao je da je praksa pokazala da svake godine imaju više učesnika od prijavljenog broja.
"Zadovoljan sam jer je ovo 20. godišnjica ˝Marša mira˝ koji je zadržao svoj trend poruke mira i da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. I ovaj ˝Marš mira˝ ima za cilj odavanje počasti nevino ubijenim Bošnjacima u julu 1995. godine. Imamo učesnike iz mnogih evropskih zemalja, kao i Amerike i Australije. Tu su učesnici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Finske, Danske, Francuske, Holandije, Irana i Turske", dodao je Čakanović.
Ove godine prvi put na "Maršu mira" je i Efedina Ćehajić iz Visokog.
"Prvi put sam na ˝Maršu mira˝, iako želja postoji već nekoliko godina. Međutim, tek sada sam tu dok sam uskladila obaveze i fizičku spremu. Krenula sam sa mužem. Moja poruka je da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Tu smo sa ekipom, a za ovaj put smo se i fizički pripremali. Nadamo se da ćemo savladati sve prepreke", rekla je Ćehajić.
Osamnaestogodišnja Nejla Hodžić iz Sarajeva na "Marš mira" je krenula sa rodicama i prijateljicama. Za nju je "Marš mira" posebno emotivan jer se kreće trasom kojom se u julu 1995. godine kretao njen otac. On je jedan od onih koji su preživjeli genocid u Srebrenici.
"Ovo mi je već treća godina da pješačim ˝Marš mira˝. Prvi put sam išla sa ocem koji je preživio ovaj put. Ja pješačim putem kojim se on kretao. Pješačenje je jako emotivno pogotovo kada pravimo pauze zbog historijskih časova, učenja Fatihe. Jako je bitno da se pamti šta se desilo u Srebrenici", rekla je Hodžić.
Grupa od oko 100 ljudi na ovogodišnji "Marš mira" stigla je iz Turske. Među njima je i Mustafa Ergun iz Istanbula.
"Tu su ljudi iz različitih turskih gradova. Ja u ˝Maršu mira˝ učestvujem od 2017. godine. Tu smo svake godine, naša grupa raste iz godine u godinu tako da nas je sada tu oko 100. Kada sam prvi put došao na ˝Marš mira˝ mislio sam doći ću tada i to je to. Međutim, ovo je sada za nas postala neka vrsta obaveze, dužnosti. Svake godine želimo doći i smatramo da trebamo biti tu", poručio je Ergun.
Među učesnicima je i Mehnur iz Istanbula. Njena porodica se prije 50-tak godina preselila iz Novog Pazara u Tursku.
"Prošle godine sam prvi put bila na ˝Maršu mira˝. Bilo mi je jako teško. Nije lako hodati 100 kilometara, ali onda sam sebi rekla da me niko ne tjera i ne želi da ubije, imam da pijem vodu, jedem...Ovdje sam da odam počast žrtvama genocida", kazala je Mehnur.
Iz Istanbula je stigao i Jusuf Ahmet Kulca, koji treći put učestvuje u "Maršu mira".
"Kako koji put učestvujem tako raste i naša odgovornost. Želimo da učestvuje i da pozovemo što više mladih ljudi ovdje. Potrebno je da se genocid ne zaboravi", dodao je Kulca.
"Marš mira" je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u Srebrenici iz jula 1995. godine, a u program obilježavanja uvršten je 2005. godine, od kada se broj učesnika povećava svake godine.
Marš ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
Učesnici "Marša mira" dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
