Enver Mandžić rođen je 1944. godine u Tuzli. Diplomirao je na Rudarskom fakultetu u Tuzli 1967, magistrirao na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli (magistar rudarstva), na kome je radio i habilitacioni rad. Doktorirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu. Profesor je emeritus Univerziteta u Tuzli.
Objavio je preko 200 radova, od čega: studija 90; monografija 1; knjiga 6; značajniji stručni radovi: više od 100. Značajniji radovi koji imaju uticaj u odgovarajućoj naučnoj oblasti: rudarska istraživanja za površinsku i podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini: čvrstoća stijenskog materijala, stanje napona oko podzemnih prostorija (komora i stubova), veza geomehaničkih parametara, klasifikacija stijenskih masa, otpor kopanju stijena, plastične zone u stijenskoj masi i tlu, fazi metodologija u geomehanici, reološki fenomeni u stabilnosti stijena i tla, uvođenje matematskih metoda u rješavanje rudarsko-geoloških problema (metoda konačnih elemenata), uvođenje izotaha u mehaniku stijena, istraživanje mehanizma gorskih udara, povezivanje geološke i rudarske nauke u teoriji i praksi površinske i podzemne eksploatacije.
Djela koja predstavljaju značajan doprinos rudarskoj nauci: publikovani radovi iz domena fundamentalnih istraživanja čvrstoće stijenskog materijala pod jednoosnim pritiskom; radovi iz domena fundamentalnih istraživanja ponašanja kamene soli u uslovima složenog stanja napona; publikovani radovi iz domena stabilnosti visokih jednoetažnih odlagališta na površinskim kopovima; publikovani radovi o nestabilnim kosinama na površinskim kopovima ili kosinama u stadijumu kontinualnog kretanja; publikovani radovi o utvrđivanju korelacionih veza geotehničkih parametara za različita ležišta i korištenje rezultata iz tih veza za siguran i ekonomičan rad rudnika; publikovani radovi o pojavi plastičnih zona oko podzemnih prostorija i plastičnih zona u odloženoj masi; publikovani radovi koji tretiraju problem uvođenja fazi metodologije u rudarsku nauku i praksu u površinskoj i podzemnoj eksploataciji.
Djela i rad koji otvaraju nove pravce naučnih istraživanja: fazi metodologija istraživanja, sistematizacije i klasifikacija procesa i pojava u rudarstvu; uvođenje izotaha u rješavanje reoloških problema u eksploataciji kamene soli i rješavanju reoloških problema stabilnosti kosina koje se nalaze u stanju kontinualnog kretanja; uvođenje principa i metoda mehanike stijena u rudarsku nauku i praksu, posebno u domenu matematskih metoda (metoda konačnih elemenata); povezivanje geološke i rudarske nauke preko inženjerske geologije i geomehanike, posebno u domenu nove nauke: geotehnologije ili tehnoloških svojstava stijena i stijenskih masa u procesu dobivanja mineralnih sirovina i pratećih sedimenata; uvođenje jednoetažnih odlagališta u cilju maksimalne ekonomičnosti, iskorištenja prostora, zaštite okoline – ekološka problematika.
Naučni doprinos iz inženjerske prakse: uticaj na čvrstoću stijenskog materijala pod jednoosnim pritiskom; očvršćivanje kamene soli sa deformacijom za rješavanje problema stabilnosti komora i stubova; visoka jednoetažna odlagališta; tehnološka svojstva stijena, otpor kopanja; optimalizacija dužine širokog čela; specijalni način podgrađivanja podzemnih prostorija u uslovima bujanja materijala; klasifikacija stijenskih masa za ocjenu stabilnosti podzemnih prostorija i izbor racionalnog sistema podgrađivanja; fazi metodologija za proračun stabilnosti kosina i proračun stabilnosti podzemnih prostorija, kao i procjene opasnosti od pojava gorskih udara; sistemi izotaha kao linija istih brzina pomjeranja masiva za određivanje mehanizma kretanja stijenske mase na/ili kosini površinskog kopa i na/ili u stijenskom masivu; učestvovao u otvaranju velikih površinskih kopova mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini; kao ekspert Ujedinjenih nacija učestvovao u formiranju odjela za mehaniku stijena i inženjersku geologiju u Institutu za goriva i energiju u Ulan Batoru u Mongoliji.
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabran je 2002, a za redovnog 2008. godine.
Ispraćaj će se obaviti ispred Komemorativnog centra u Tuzli u subotu 7. 9. 2024. godine od 11.00 do 12.00 sati. Saučešće se nastavlja ispred Džindijske džamije od 12.30 do 13.00 sati. Dženaza će se klanjati poslije podne namaza, a ukop obaviti na mezarju Bukovčići.
Komemorativna sjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održat će se u utorak, 10. septembra 2024. godine u 12 sati u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Bistrik 7, Sarajevo).
