Izvjesno je da će penzioneri na proteste pred zgradu Vlade Federacije. Odlučni u svojim zahtjevima, traže izmjenu kriterija koji se odnosi na povećanje penzija, jer sa niskim primanjima kažu da ne žive - već životare. Sa druge strane, brige po federalnu vlast – kako pronaći sredstva za njihove zahtjeve? Samo za isplatu augustovskih penzija trebalo je 290 miliona maraka.
Najniža penzija u Federaciji za august iznosila je 573 marke i 53 feninga. Kako preživjeti mjesec danas sa tim iznosom u novčaniku, najbolje zna Fadil Bašić iz Bosanskog Petrovca.
„Prvo platiti obaveze i kupiti lijekove, pa onda šta ostane za život. To se malo rastegne. Ako neko ima djece sa strane, to se dokupi. Ja nemam nikoga pa se pokrivam koliko se mogu pružiti“, kaže Bašić, predsjednik Udruženja penzionera Bosanski Petrovac.
I nije ovo rijedak primjer. Na loš materijalni položaj penzioneri već dugo vremena upozoravaju.
„Od 450 hiljada penzionera, njih je oko 180 hiljada sa najnižim penzijama - njima je došlo zaista do grla“, upozorava Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona.
Možda i najkonkretniji primjer je Srednjobosanski kanton. Od 40 hiljada penzionera, 72 posto njih je sa minimalnom penzijom.
„Haos je živi doslovce. Najviše sredstava potroše za zagrijavanje prostorija, za ogrev, i liječenje. Da nije njihove djece koja im pomažu, oni ne bi mogli preživjeti. Vjerujte mi - to je posebno za Srednjobosanski kanton specifično“, kaže Senad Buljina, predsjednik Udruženja penzionera Srednjobosanskog kantona.
Ni prosječna penzija od oko 723 KM nije prevelika sreća za penzionere, naročito u vremenu kada cijene životnih namirnica svakodnevno rastu i dok, sa druge strane, sindikalna potrošačka korpa premašuje 3.300 maraka.
„Ovo nije život - ovo je životarenje. Penzije nisu dovoljne da podmire osnovne životne potrepštine, a da ne govorim o potrebama koje nosi život. Tu je niz bolesti, a ljekovi su izuzetno skupi, mnogi nisu na esencijalnoj listi“, govori Ismet Seferović, predsjednik Udruženja penzionera Sanski Most.
Već gotovo 9 mjeseci penzioneri od Vlade FBiH traže hitne izmjene Zakona o PIO-u koji će omogućiti vezivanje vanrednog i redovno usklađivanje penzija za rast prosječne plate i potrošačke korpe te isplatu jednokratne novčane pomoći, kao i milion maraka za liječenje i rehabilitaciju penzionera.
„Što se tiče zahtjeva za izmjenu i dopunu zakona, odnosno usklađivanje rasta penzija, apsolutno je nemoguće da to uradimo do kraja ove godine i mi imamo dogovor i zaključak sa zadnjeg sastanka sa Savezom penzionera da ćemo to raditi nakon što uradimo određene analize. Što se tiče drugog zahtjeva - jednokratne pomoći, nju smo obećali i ja se nadam da će u rebalnsu budžeta ta pomoć biti planirana i isplaćena“, kazao je ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.
Kako je razlika za prvih 8 mjeseci ove godine između prikupljenih doprinosa i isplaćenih penzija, 318 miliona maraka, nadoknađena iz budžeta, vlast će morati sa penzionerima pronaći rješenje, a oni, čini se, znaju gdje je rješenje problema.
„Imamo Zakon o doprinosima i Zakon o naplati doprinosa u PIO-u koji se ne poštuje. Ne vrši se naplata doprinosa za broj stvarno uposlenih za stvarno isplaćene plate nego se vrši isplata na minimalac ili se određene kategorije oslobađaju ili prolongira uplata doprinosa, što direktno utječe na priliv sredstava u Zavod PIO i dovodi u sumnji isplatu i ovakvih penzija“, ističe Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.
Penzioneri su odlučili. Potpisanu peticiju predat će nadležnima, od zahtjeva teško da će odustati. Slijede pregovori s Vladom. A krajnji i za njih neželjeni ishod jesu protesti pred zgradom Vlade Federacije početkom oktobra.
