Zakon o registru pedofila - na njegovo donošenje čekalo se pet godina. Usvojen je u decembru prošle godine, a Ministarstvo pravde imalo je obavezu utvrditi Pravilnik o načinu vođenja ovog registra, koji je objavljen u Službenim novinama Federacije. Slučaj Moamera Kasumovića, koji je uzdrmao bh. javnost, bila je kap koja je prelila čašu i natjerala vlasti da konačno reaguju.
Najmanje trinaest prosvjetnih radnika u proteklih deset godina u Bosni i Hercegovini osuđeno je za seksualno zlostavljanje učenika u školama, a više od polovine ih je nakon presude nastavilo raditi s djecom. Omogućio im je to nedostatak zakona i registra pedofila. Na zakon se čekalo godinama, a prijestupnici za to vrijeme koristili bezakonje.
“Podsjetit ću na slučaj Osnovne škole Grbavica 1, kada se čovjek koji je osuđen za bludne radnje kroz sistem neplaćenog odsustva pokušao vratiti da radi ponovo u školi”, navodi psihoterapeutkinja Anesa Vilić.
Iako je Zakon o registru pedofila u RS-u usvojen još 2018, u Federaciji se čekalo do decembra prošle godine. No, tu agoniji nije kraj. Da bi zakon stupio na snagu potrebno je bilo ispuniti određene uslove. Jedan od njih - način utvrđivanja pravila o vođenju registra - konačno je ugledao svjetlost dana.
“Od 26. septembra stupit će na snagu pravilnik koji je obaveza iz ovog zakona kojim se preciznije reguliše koordinacija između Ministarstva pravde, te FUP-a i deset kantonalnih uprava policije i MUP-a FBiH, a tiče se njihovih obaveza, postupaka i procedura u okviru ovog registra”, navodi Jasmin Duvnjak, bivši delegat u Domu naroda FBiH.
Pravila su jasna. U registru će se trajno naći lica pravosnažno osuđena za silovanje, spolni odnos zloupotrebom položaja, osuđeni za prinudni spolni odnos, za spolni odnos s djetetom, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom i mnogi drugi. U registru prijestupnika osim ličnih podataka naći će se i drugi, što podrazumijeva i DNK profil osuđenog. Svi ovi podaci bit će sakriveni od javnosti.
“Registar će biti tajan i trajan. Trajan znači da se podaci iz registra neće brisati, a tajan znači da neće biti dostupan javnosti već će pristup registru imati sudstvo, tužilaštvo i policija i na zahtjev pojedinih ustanova i institucija koje se direktno bave djecom, što znači da će ustanove i institucije koje se direktno i indirektno bave djecom i omladinom pri zapošljavanju morati provjeriti da li se neko od kandidata nalazi u tom registru tako što će poslati zahtjev prema nadležnom MUP-u, odnosno sudu”, pojašnjava Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH.
Procedura upisa u registar također je vrlo jasna. Nadležni sudovi nakon presude dužni su o ishodu obavijestiti kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova. Kantonalni MUP dužan je u roku od osam dana dostaviti te podatke Federalnom ministarstvu. U roku od dva mjeseca kantonalna ministarstva u Registar moraju unijeti podatke o ranije osuđenim osobama, te ih odmah dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije. Kazneno-popravne ustanove u FBiH, također, imaju obavezu da nadležnom kantonalnom i Federalnom MUP-u dostave podatke o datumu stupanja na izdržavanje kazne, kao i datumu otpuštanja. Registar sada imamo, ali imamo i niske kazne, a zakon dozvoljava prijestupnicima i to da svoju kaznu otkupe. Ovi problemi još uvijek čekaju na reakciju vlasti.
“One su nešto blaže u odnosu na uporedna zakonodavstva, konkretno, kad je u pitanju zakonodavstvo Republike Hrvatske ili čak entiteta RS i svakako bi ih trebalo pooštriti. Kada bismo to mogli očekivati - mi pravnici volimo reći da je federalni zakonodavac poprilično trom”, kaže doktorica pravnih nauka Adna Hanić-Zalihić.
Od zakonodavca, Federalnog ministarstva pravde, zatražili smo odgovor na pitanje kada će kazne biti pooštrene i veće, a otkup zakonom zabranjen. Odgovor do sada nismo dobili. Ono što nam je poznato, a što sam registar predviđa je da će se kazne za ustanove koje ne budu tražile podatke iz registra prilikom zapošljavanja biti kažnjene novčanom kaznom od 8 do 15 hiljada maraka. Pravno lice koje u propisanom roku ne dostavi podatke organu nadležnom za vođenje Registra dobit će kaznu od 10 do 20 hiljada maraka.
