Specijalno predavanje Ivana Rajkovića, antropologa i univerzitetskog profesora sa Unvierziteta u Beču, na temu "U ime života: savezi i konflikti unutar ekoloških pokreta na Balkanu" će se održati u subotu 28. septembra 2024. u 18:00 h u prostorijama fondacije Rosa Luxemburg Stiftung, Ured u Tuzli, na adresi Borić 3 (Kojšino, zgrada starog porodilišta/Kuća Žena i dijete).
Predavanje se održava u sklopu Škole društvene pismenosti Fronta slobode i platforme Zdrava Tuzla, a podržano je od strane fondacije Rosa Luxemburg Stiftung, Ured u Tuzli.
Opis predavanja:
Balkan je u posljednjih nekoliko godina teren do sada neviđene ekološke mobilizacije. Ovo predavanje fokusira se na borbe za zemlju, rijeke i vazduh sa osvrtom šire tenzije u srcu ekopolitike Balkana. Prva je „zelena otimačina" (green grabbing), odnosno kontradikcija između podruštvljavanja i privatizacije koja strukturira sve nivoe ekološke akcije – uključujući i sam otpor. Ljevica je slaba kada govori samo o razvlašćivanju: da bi energetsku tranziciju pretvorila u materijalnu silu, ona mora artikulisati i sve oblike klasnih napredovanja koje ova tranzicija stvara. Drugi je borba oko ekološkog duga, odnosno način na koji se dugovi prema multinacionalnom kapitalu osporavaju dugom prema ekosistemu, a ovaj opet dugovima prema precima, za koje se smatra da su poginuli da bi oslobodili zemlju. Ljevica je otuđena kada govori samo u ime potomaka: da bi se povezala sa antikolonijalnim tradicijama potlačenih, ona mora priznati sve oblike generacijske žrtve kojoj i sama duguje kontinuitet. Treći je nacionalna moralna ekonomija, odnosno populistička pogodba između vladajućih i potčinjenih koja skriva još jedan ključni antagonizam: onaj između zemljoposednika i bezemljaša. Da bi zaustavila predstojeće eksproprijacije, ljevica ne može da izbjegne pitanje kako preraspodeliti zemljišni posjed. Pravi razlog zašto je ekopopulizam tako privlačan, a opet tako trnovit, je zato što postavlja potpuno novo pitanje: kako objasniti razmjene života samog.
O predavaču:
Ivan Rajković predaje na odjeljenju za kulturnu antropologiju Univerziteta u Beču. Doktorirao je na Univerzitetu u Mančesteru, a zatim radio na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL) i Max Planck Institutu. U svojim radovima se bavi pitanjima postsocijalističke transformacije, zelene tranzicije, i popularnih ekoloških pokreta na Balkanu, prije svega kroz terensko istraživanje radnika Crvene Zastave u Kragujevcu, i boraca za rijeke na Staroj planini.
