Na danas održanoj sjednici Vlada je usvojila Plan jesenje sjetve u 2024. godini za područje Tuzlanskog kantona. Plan je sačinjen na osnovu gradskih/općinskih planova jesenje sjetve za 2024. godinu, te predviđa da se u 2024. godini na području Tuzlanskog kantona žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije 5.402,5 ha poljoprivrednog zemljišta.
Jesenja sjetva obuhvata sjetvu ozimih žitarica (pšenica, raž, ječam, zob i ostala žita), industrijskog bilja (ljekovito i aromatično bilje i ostalo industrijsko bilje), povrtnog bilja (crveni luk, bijeli luk, špinat, salata, grašak i ostalo povrtno bilje) i krmnog bilja (grahorica, djetelina, lucerka, DTS, ostalo krmno bilje).
Planirane površine poljoprivrednog zemljišta na kojim će se zasijati poljoprivredne kulture u jesenjoj sjetvi su manje za 176 ha, odnosno za 3,15% u odnosu na realizovanu sjetvu u 2023. godini. Jesenjom sjetvom u 2024. godini planirana je sjetva žitaricama na površini od 3.689,5 ha, što je 68,29% ukupnog plana sjetve na području Tuzlanskog kantona, te je u 2024. godini planirana sjetva žitaricama na površini manjoj za 205 ha odnosno za 5,26% manje u odnosu na realizovanu sjetvu žitarica u 2023. godini.
Pšenica, kao najznačajnija kultura za ishranu stanovništva, će se prema planu zasijati na površini od 2.263 ha poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 41,89% ukupnih planiranih sjetvenih površina. Površine planirane za sjetvu pšenice u odnosu na prošlogodišnju sjetvu manje su za 157 ha odnosno za 6,49%. Industrijskim biljem planira se zasijati 10 ha što je manje za 30 ha u odnosu na sjetvu 2023. godine. Povrtnim biljem planira se zasijati 394 ha što je manje za 8 ha, odnosno za 1,99% u odnosu na realizovanu sjetvu u prethodnoj godini. Krmnim biljem planiraju se zasijati površine od 1.309 ha što iznosi 24,23% ukupnog plana sjetve, a više je za 67 ha, odnosno 5,39% u odnosu na sjetvu 2023. godine. Kalesija prednjači sa najvećom površinom koja je planirana za sjetvu sa 893 ha, odnosno 16,53 % od ukupne površine za plan sjetve, zatim slijedi Gračanica sa 735 ha, odnosno 13,60%, Gradačac sa 722 ha, Tuzla sa 701 ha, Lukavac 652 ha, Čelić sa 510 ha i Živinice sa 503 ha. Izuzev Čelića, Gradačca i Lukavca na području svih gradova i općina Tuzlanskog kantona je, u odnosu na prošlogodišnju sjetvu, planirana jesenja sjetva na nešto većim sjetvenim površinama.
Ono što je novina u odnosu na dosadašnju politiku poticaja za poljoprivrednike, ministar Ahmetović je najavio da je Vlada Tuzlanskog kantona planirala poticaje za proizvođače pšenice koji pšenicu budu sijali na površinama od 0,5 do 0,99 ha površine. Naglasio je da ovi poticaji neće biti uslovljeni prodajom pšenice, te je uputio apel poljoprivrednicima da prilikom kupnje sadnog materijala sačuvaju fiskalne račune koji će im biti neophodni za apliciranje za poticaj.
„Cilj nam je potaknuti male proizvođače da posiju pšenicu i stvore lične robne rezerve a što bi u konačnici trebalo da utječe i na cijene brašna na tržištu“, kazao je Ahmetović.
Posmatrajući kretanja cijena sadnog i repromaterijala, za realizaciju plana jesenje sjetve potrebna su sredstva u iznosu od 7.412.717 KM što je za 5.163.280 KM odnosno 41,06% manje u odnosu na prethodnu godinu. Naime, cijene žita u odnosu na prethodnu godinu su niže za 35,29 %, dok su cijene industrijskog bilja i krmnog bilja na nivou prošlogodišnjih cijena. Cijena bijelog luka je niža za 29,17%, a crvenog luka za 10 % dok su cijene ostalog povrtnog bilja na nivou prošlogodišnjih cijena. Cijene KAN-a su niže za 49,71 % dok je cijena NPK đubriva niža za 48,80 % u odnosu na prethodnu godinu.
Cijena dizel goriva niža je za 17,24 % dok je cijena ulja i maziva i pesticida na nivou prošle godine
