U Behram-begovoj medresi u Tuzli sinoć je održan kolokvij „Hafiz Osman-ef. Vilović, istaknuti alim i gradonačelnik Tuzle“ povodom 80 godina od preseljenja na Ahiret.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je u svom obraćanju istakao da se, nažalost, malo zna o ovom velikom čovjeku, intelektualcu, alimu i uzoritom gradonačelniku, državniku.
– Važno nam je da imamo ova sjećanja u okviru programa Islamske zajednice pod naslovom Tezkiretnama. Dragocjeno je ovo naše opredjeljenje da istražujemo i više saznajemo o našim autoritetima, ljudima koji zaslužuju da ih se sjećamo – kazao je muftija Fazlović.
Velike su zasluge gradonačelnika Vilovića, dodao je muftija Fazlović, te smo ponosni što smo imali ovakvog angažiranog prethodnika, svestrano obrazovanog.
– On pripada bošnjačkoj inteligenciji koja se obrazovala u islamskim i svjetovnim naukama. Bilo bi dobro kada bi se o hafizu Viloviću govorilo i na našim fakultetima. U ovom našem stanju klonulog duha jako je važno da se možemo zagledati u prošlost i vidjeti ovako svijetle tragove. Učimo iz prošlosti radi pouke, ibreta – poručio je muftija Fazlović.
Gradonačelnik Tuzle dr. Zijad Lugavić u svom obraćanju prisutnima istakao je kako je hafiz Osman-ef. Vilović bio jednan od najistaknutijih gradonačelnika Tuzle. Svojim radom ostavio je neizbrisiv trag, kako u našoj, tako i u široj zajednici.
– Hazif Osman-ef. Vilović bio je čovjek izuzetne mudrosti, obrazovanja i posvećenosti svom gradu i domovini. Svojim djelovanjem ostavio je, ne samo upravni već i kulturni, obrazovni i vjerski pečat na naš grad. Njegovo obrazovanje koje je stekao na Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu i Pravnom fakultetu u Zagrebu omogućilo mu je da se izdigne iznad svojih savremenika i da svojim radom donese mnoge promjene koje su Tuzlu učinile boljim, prosperitetnijim mjestom za život – kazao je gradonačelnik Lugavić.
Kao gradonačelnik hafiz Vilović nije samo upravljao gradom već je radio na njegovoj izgradnji, a u tom periodu Tuzla je doživjela značajan razvoj. Brojni infrastrukturni i društveni projekti imali su dubok uticaj na građane.
– Iako je prošlo osam decenija od njegovog preseljenja, naslijeđe hafiza Vilovića, na koje možemo biti ponosni, i dalje živi na svakom dijelu Tuzle i svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Sjećanje na hafiza Osman-ef. Vilovića je i poziv na odgovornost, zajedništvo i rad za dobrobit svih, poziv da nastavimo njegovim stopama i doprinosimo izgradnji našeg grada onako kako je on to činio – istakao je gradonačenik Lugavić.
O osnovnim biografskim podacima hafiza Osman-ef. Vilovića govorio je dr. Šefko Sulejmanović.
– Bio je sin Mustafa-efendije, koji je rano preselio na Ahiret, kao i njegova supruga, tako da je mladi Osman još kao dijete ostao bez roditelja. U toj životnoj dobi, usvojila ga je, othranila i školovala tuzlanska dobrotvorka Tahira-hanuma Tuzlić. Nakon mekteba, Osman Vilović je završio Behram-begovu medresu. Kao učenik medrese, završio je hifz pred čuvenim hafizom Šahbaz-ef. Husićem. Nakon medrese, školovanje je nastavio u Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu, a nakon toga i Pravni fakultet u Zagrebu, a po nekima u Beču – kazao je Sulejmanović.
Po završetku školovanja, istakao je dr. Sulejmanović, hafiz Vilović se posvetio političkoj karijeri, tako da je sa 30 godina postao gradonačelnik Tuzle. Uporedo sa gradonačelničkom službom, od 1912. godine bio je član Vakufsko-mearifskog sabora, te predsjednik Kotarskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Tuzli. Bio je i prvi predsjednik Crvenog križa u Tuzli. Vilović je bio i prvi predsjednik Zanatskog udruženja „Sena-at“ i prvi predsjednik Muslimanskog kulturnog doma.
– Ipak, ono po čemu će ostati upamćen u Tuzli je vodovod za koji mnogi kažu da je prvi vodovod u gradu Tuzli, ako se izuzme vodovod koji je u Tuzlu doveo znameniti Gazi Turali-beg sredinom 16. stoljeća. Gradonačelnik Tuzle, hafiz Vilović nije mogao na bolji način ispratiti prvu deceniju 20. stoljeća. Time je nemjerljivo unaprijedio život građana i nastavak industrijskog i urbanog razvoja Tuzle. Četiri godine nakon vodovoda, izgrađen je prvi dio kanalizacione mreže u Tuzli – kazao je dr. Sulejmanović.
Prof. dr. Izet Šabotić je naglasio da je od izuzetne važnosti da se putem kolokvija otvaraju važne teme iz naše prošlosti i da se na ovakav način podsjećamo na one koji su zaslužili, ostavili pečat u našoj historiji, a jedan od takvih je zasigurno Osman-ef. Vilović. Šabotić je govorio o općem kontekstu društvenih, političkih i kulturnih zbivanja iz vremena života, rada i djelovanja hafiza Osman-ef.Vilovića.
Govoreći o djelovanju hafiza Vilovića u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, Šabotić je kazao da je Bosna i Hercegovina u ekonomskom pogledu postala samoodrživa, izgrađeni su brojni industrijski pogoni pri čemu su korišteni bogati domaći resursi.
– U oblasti školstva, pored zatečenih vjersko-obrazovnih ustanova osnivaju se građanske škole, srednje stručne škole i gimnazije. U kulturno-naučnom planu postignuti su značajni rezultati. Diljem Monarhije mnogi građani Bosne i Hercegovine završavaju fakultete, među njima je i Osman-ef. Vilović. Od 1014. do 1916. godine poljoprivredna proizvodnja je opala za 50 posto, što je dovelo do gladi. U ovom vremenu je Osman-ef. Vilović bio gradonačelnik Tuzle i bio je angažovan kako bi građanima pružio podršku u svakom pogledu – kazao je Šabotić.
Mr. Omer Zulić je kazao da je, osim političkog djelovanja, Osman-ef. Vilović dao značajan doprinos na društvenom, kulturnom polju, te humanitarnom radu. Bio je osnivač i prvi predsjednik Zanatlijskog udruženja „Sena-at“, a vodio je i Muslimanski kulturni dom u Tuzli i dao značajan doprinos kulturnom napretku i razvoju Bošnjaka. U segmentu humanitarnog rada, Vilović je bio predsjednik Društva za pomoć gradske sirotinje i familija siromašnih vojnika u sklopu kojih su djelovale i dvije narodne kuhinje.
– Osim mnogobrojnih i značajnih dužnosti i funkcija u političkom, javnom, kulturnom životu Bošnjaka, Vilović nije zanemarivao ni rad u Islamskoj zajednici. Njegova razmišljanja su bila daleko ispred vremena u kojem je živio, u smislu mudrog, racionalnog promišljanja i prihvatanja društveno-političke realnosti, te neophodnosti uklapanja u savremene tokove koje je diktirala nova austro-ugarska, a kasnije i vlast SHS, odnosno Jugoslavije. Hafiz Vilović kao racionalan i pragmatičan političar se odlučio da političkim angažmanom izdejstvuje za Bošnjake ono što se u datim okolnostima i konstelaciji političkih snaga moglo i u tome je značajno uspio – istakao je mr. Zulić.
Hafiz Osman-ef. Vilović bio je jedna nevjerovatna ličnost, kazala je mr. Asja Redžić, te je bio najuspješniji gradonačelnik prošlog stoljeća.
– Važno je da njegujemo kulturu pamćenja i sjećanja na značajne historijske ličnosti koje su obilježile period Tuzle i važno je otrgnuti iz zaborava ovako bogate biografije. Hafiz Vilović je po mnogo čemu jedan od najznačajnijih političara Tuzle. U njegovom mandatu uveden je savremeni način upravljanja gradom, izvršena je evidencija nekretnina i prava nad njima. Takođe, od Tuzle je napravio evropski grad, izgrađena je i zgrada Baroka, hotel Bristol po uzoru na hotel Evropa u Sarajevu. Taj ekonomski i urbani razvoj Tuzle prekinut je izbijanjem Prvog svjetskog rata – istakla je mr. Redžić.
Gradonačenik i njegovi saradnici su bili u velikom iskušenju kako djelovati u kriznim situacijama, dodala je mr. Redžić, a kada je u pitanju ratni period, gradska vlast na čelu sa Vilovićem bila je dorasla situaciji u kojoj se našla.
– Ono što je bitno, vodilo se računa i o socijalno ugroženim građanima Tuzle, na inicijativu gradonačelnika Vilovića osnovana je prva sirotinjska kuhinja, sve u cilju kako bi siromašni građani mogli lakše da prežive. Posebnost gradonačelnika Vilovića ogledala se i u njegovom pragmatizmu. Međutim, ta njegova sposobnost da se prilagodi različitim društveno-političkim sistemima bila je isključivo na korist građana, nikad nije bio pragmatičan iz ličnih razloga, nego radi opće koristi. Dvanaest godina kao gradonačelnika Tuzle hafiza Vilovića jeste temelj sve ono što Tuzla danas jeste – kazala je na kraju mr. Asja Redžić.
Organizatori ovog kolokvija bili su Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Institut za društvena i religijska istraživanja. Skupu su prisustvovali direktor Berham-begove medrese dr. Ahmed Hatunić, glavni imam i predsjednik MIZ Tuzla hafiz Ahmed-ef. Huskanović i dr. Amir Karić, alimi, direktori ustanova, dekani fakulteta, profesori džematlije i građani Tuzle.
Muftijstvo tuzlansko
