Odluka Vlade FBiH da minimalna plaća, umjesto dosadašnjih 619, u 2025. godini iznosi 1.000 KM obradovala je radnike, ali je iznenadila ekonomske stručnjake, koji upozoravaju na rizike koje ona nosi. Rast plaća za više od 60 posto jedan dio ekonomije neće moći podnijeti, a s obzirom da su za iznos minimalne, odnosno prosječne plate u FBiH vezana i socijalna i druga davanja iz budžeta, budžeti bi također mogli biti ugroženi.
"Mislim da se u ovo ušlo bez ikakvih analiza, pa je zato možda vlada odluke o minimalnoj plati tretirala kao povjerljive. Pitanje je kakve će ovo efekte prouzrokovati, jer zaboravljamo da je dizanje minimalne plate na 1.000 maraka bio treći korak u trokoraku, koji je podrazumijevao izmjenu zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak, odnosno fiskalne reforme. Uraditi treći korak, bez prethodna dva, vjerovatno znači pad. Pad broja zaposlenih, svih onih koji neće biti u prilici da rade za ovu platu, a po procjenama je u pitanju 20.000 do 30.000 radnika. Dalje, očekuje se praksa koverti u smislu da neki poslodavci krenu da insistiraju od radnika da vraćaju dio plate i očekuje se i treći efekat, a to je rast troškova javnog i socijalnog sektora u FBiH, a pitanje je kako će to federalni i kantonalni budžeti pokriti", kaže ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić za Avaz.
Pojašnjava da povećanje minimalnih, pokreće i skaliranje, odnosno rast i ostalih plaća, prvenstveno u javnom sektoru koji će brže reagirati od privatnog u tom smislu.
"Pitanje je da li sad treba da očekujemo budžet FBiH od 10 milijardi KM? Ovo je vruć krompir za vladu, s kojim niko nije bio upoznat do kraja. Da li se to radi da Ministarstvo podruzetništva i obrta dobije mogućnost da dijeli neke grantove, donacije i slično, kao što ministar najavljuje, da li zbog par pozitivnih medijskih natpisa. Nije bez razloga da se minimalac uvijek diže za 5 do 10 posto, osim ako ne provedete reforme. Ako ih provedete, možete ga dizati i za 100 posto. Ovdje nije bilo reformi. Neke afričke zemlje su nekada pokušavale “crtati” platu, pa ne znam zašto u Vladi FBIH nisu stavili i 2.000 maraka", ističe Čavalić.
Dodaje da će primjena ove odluke uzrokovati rast troškova kompanija za oko 600 KM po radnom mjestu, jer osim predviđenog povećanja plaće za oko 400 KM u pitanju je i rast doprinosa.
"Imamo trećinu gubitaša u FBiH. Šta će biti s tim firmama? Svi zamišljaju milionere i milijardere, a zaboravljamo mikro, mala i srednja preduzeća i trećinu kompanija koje su realno u gubitku. Dakle, postoje procjene da bi oko 20.000 radnih mjesta moglo biti ugroženo, ali to ćemo sve znati u februaru kad počne stvarna implementacija ove odluke", zaključuje Čavalić.
(
Akta.ba)
