Novca za ozbiljne reforme u raznima oblastima, ako je suditi barem po prikupljenim porezima, itekako ima. No, ko i kako kroji fiskalnu politiku u Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji? Odluku Vlade Federaciji o povećanju minimalne plaće na 1.000 maraka bez seta fiskalne reforme, tačnije smanjenja doprinosa iz struke nije podržao niko. Uoči sastanka Federalne vlade i privrednika, bilježimo stavove ekonomskih stručnjaka i eminentnih profesora.
“Potez Vlade nije utemeljen na činjenicama, dakle, politika se ne vodi na bazi dokaza i činjenica nego na bazi mišljenja. Pa tako i ova odluka nije dobro promišljena, jer morala je biti dio ukupnog fiskalnog i finansijskog paketa, kojeg nema. Tako da će ova izolovana mjera morati imati negativne efekte u smislu povećanja cijena, poticanja crne i sive ekonomije, smanjivanja zaposlenosti - ne samo otpuštanja nego i podjele radnih mjesta, pretvaranje ugovora o radu u ugovore o djelu itd. Kao što će biti i firmi, posebice u javnom sektoru, koje neće biti u mogućnosti isplatiti ova sredstva. Ako je firma u privatnom sektoru, za nju se zna, a ako je u javnom sektoru, ona će nastaviti kao da ova mjera ne postoji, što znači da će dolaziti do akumuliranja javnog duga. Sve u svemu, ova mjera neće puno pomoći onima kojima treba pomoći, ali će napraviti štetu onima kojima ne treba napraviti”, smatra ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.
“Generalno, povećanje minimalne plate je neophodno i čak iznos od 1.000 KM vjerovatno nije dovoljan, s obzirom na troškove života, ali jedini pravi način da se do toga dođe je potpuna fiskalna reforma, odnosno ono što je i sama Vlada obećavala da donijeti već duže vrijeme. To je nešto oko čega se svi slažu i oko čega nema sukoba, što podržavaju i poslodavci i sindikat i ekonomski stručnjaci i to je jedini pravi način. Odluka kakva je sada donesena - bez fiskalne reforme, bez umanjenja opterećenja za poslodavce, bez jasne vizije kako omogućiti onima koji nisu u stanju isplatiti toliku plaću da nastave poslovanje, potpuno je promašena, pogrešna mjera koja će dovesti do jako negativnih efekata. Neki radnici će dobiti više plaće, međutim, cijene će porasti, troškovi života će porasti i mnogi radnici mogu ostati bez posla”, mišljenja je ekonomski stručnjak Igor Gavran.
“Potrebno je uvesti temeljite fiskalne reforme i terete poreza vezati za ekonomsku moć poreskih obveznika. Smatram da je premijer Nikšić u pravu kad kaže da ne smijemo biti banana država s niskim plaćama. Ja bih samo dodao: ne smijemo biti ni poreski raj, zemlja u kojoj će krupni kapitalisti bez ikakvog poreza isplaćivati milionske dividende iz ostvarenih profita, a oni koji ostvaruju mjesečni dohodak iznad 3.600 KM godišnje plaćati porez po istoj stopi kao i oni koji ostvare milion ili dva miliona KM godišnjeg dohotka. Jer, oni što upiru prstom na poduzetnike s visokim luksuzom i vlasništvom na automobilima, jahtama i vikendicama trebali bi znati da su u poslovnom sektoru takvi rijetki i da našu brigu oko mogućnosti isplate minimalne plaće moraju zasluživati obrtnici, sitni poduzetnici u mikro i malim kompanijama, zaposleni u obiteljskim firmama, poduzetnici koji sada otvaraju firmu i logično ne mogu plaćati tu plaću dok se ne uvedu na tržište. Obećane subvencije od Vlade neće biti efikasno sredstvo za prevazilaženje ovih teškoća i trebalo bi ih se kaniti, a subvencije usmjeriti i povećati tamo gdje dovode do razvoja: poljoprivreda, mala privreda, inovacije, digitalizacija, reindustrijalizacija, energetska tranzicija, zelena ekonomije i drugo”, izjavio je ekonomski stručnjak Anto Domazet.
