15.01.2025. u 15:16 Broj citanja: 990 Ekonomski stručnjak objasnio zbog čega: Hrana u BiH skuplja nego na Zapadu
Cijene u domaćim marketima divljaju, plaćamo hranu koja je skuplja nego u Njemačkoj, a vlasti se ekstraprofitom preko leđa građana i ne misle baviti
Više od 1.500 artikala poskupjelo je od Nove godine/Damir Deljo
Niže su cijene prehrambenih i kozmetičkih proizvoda u daleko razvijenim zemljama Zapadne Evrope nego u BiH. To su najčešća zapažanja ljudi koji žive u Njemačkoj, Holandiji, Belgiji... Veće plate, niže cijene, a u BiH minimalci i cijene koje rastu iz dana u dan.
Nekada su naši ljudi radili u Njemačkoj, Švajcarskoj i drugim zapadnim zemljama da bi zaradili i poslije u BiH ugodno živjeli, počinje priču Haris Halilović, koji već godinama živi u Stuttgartu.
Visina troškova
- Međutim, posljednjih nekoliko godina nema više te izreke kada su u pitanju građani i građanke BiH, koji žive izvan granica domovine, posebno oni koji žive u EU. Većina mojih prijatelja koji posljednjih nekoliko godina dolaze u BiH govore da je tamo sve skupo i da su cijene svega, a posebno osnovnih životnih namirnica, skoro iste, neke i veće od onih u zemljama u kojima oni žive, priča nam Haris.
U Njemačkoj je više trgovačkih lanaca u kojima se snabdijevaju građani i oni imaju izbora da iste proizvode mogu na različitim mjestima platiti znatno niže, kaže nam Haris.
Najbolji primjer je maslac, koji se kod nas može kupiti najčešće po cijeni od šest do devet maraka, dok se u Austriji može nabaviti za pet do sedam KM. Kilogram nutelle je pet eura, kilo brašna košta nešto manje od eura. Ipak, i to se razlikuje od trgovine do trgovine. Za ekonomske stručnjake situacija je potpuno jasna. Veće tržište, veća konkurencija i samim tim cijene su niže.
- Gdje ima više konkurencije, obično su cijene u načelu niže. Vjerovatno u zemljama Zapadne Evrope, u poređenju sa BiH koja uglavnom ima monopolističko ili zavisno tržište, ima više konkurencije. Dakle, ima različitih ponuđača i više različitih tržišnih igrača. Takođe, stanje bazne infrastrukture, recimo putne, može determinirati visinu troškova. Posljedično, to ide na cijene i svakako su tu i neki fiskalni nameti, eventualno ako postoje neke carinske ili bescarinske barijere, objašnjava nam ekonomski stručnjak Admir Čavalić.
Dodaje i kako je važan odnos ponude i potražnje, odnosno mogućnost korištenja ekonomije.
- Uglavnom, ako je veće tržište, sa bogatijim potrošačima, vjerovatno dolazi do skaliranja efekata trgovine obima, što znači da padaju pojedinačni troškovi po proizvodu i veće su mogućnosti pada cijena proizvoda, smatra Čavalić.
U BiH je omogućeno slobodno formiranje cijena. Ipak, zabranjeno je ostvarivanje ekstradobiti na osnovne životne namirnice. Svako ima pravo formirati cijene proizvoda, zbog čega često cijene divljaju. Naprimjer, mlijeko za bebe, nadohrana u jednom od skupljih tržnih centara u Njemačkoj, košta 32 marke, a kod nas isto pakovanje sada košta 41 marku. Maslac, brašno, čokolade, eurokremi, kao i hemijski proizvodi, bez popusta su jeftiniji nego kod nas.
- Ako je to proizvedeno u Njemačkoj, pa ima glavni distributer, pa distributer za druge zemlje, pa prevoz, sve su to troškovi i često trgovci znaju reći da distributeri više zarađuju. Tu su distributeri, zastupnici, transport, svi uzimaju svoj dio zarade i, ako bismo htjeli vidjeti kolika je stvarna vrijednost tog proizvoda, moramo ući u svaku od tih cijena i vidjeti ko tu zarađuje više nego što treba, rekao nam je Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura.
Napominje da nije isto da li kupujete taj proizvod kao Nijemac - direktno ili iz četvrte ruke, nakon što je svako uračunao svoju zaradu.
- Ono što je problematično u BiH je što mi za naše plate ne možemo kupiti onoliko koliko mogu Nijemci. Često nije važno koliko novca imate, nego što sve možete kupiti, koliko proizvoda i kakvih usluga. To je ključna stvar, tu stojimo jako loše, ističe Bago.
Pojašnjavaju nam naši ljudi koji žive u zemljama Zapadne Evrope da su cijene različite od prodavnice do prodavnice, ali je manje izražen monopol. U BiH je drugačija situacija.
- Vjerovatno naše zakonodavstvo ide u suprotnom pravcu, naglašava monopole, štiti neke tržišne igrače, a sve to u konačnici vodi visokim cijenama, smatra Čavalić.
Jasno je da trgovački lobiji ostvaruju pomenuti ekstra profit.
- U BiH na nama u posljednje vrijeme možete zaraditi samo na hrani i lijekovima i to jeste najskuplje. Zarađuju na nama, na stvarima koje moramo kupiti, koje nisu luksuz, nego one bez kojih ne možemo, naglašava Bago.
Situacija se može promijeniti, kažu naši sagovornici, kada se analizira tržište i vidi gdje ima blokada za razvoj konkurencije. Potom bi trebalo formirati poslovno, pravno, političko okruženje koje će stimulisati konkurenciju, a razbijati monopol i monopolističko ponašanje.
