Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je saopćilo da je u proteklom periodu zaprimilo niz inicijativa i upita od građana, te zastupnika i delegata federalnih zakonodavnih tijela u vezi s radom nedjeljom u trgovačkim objektima i njegovim utjecajem na različite djelatnosti, osim sektora trgovine.
- U tom kontekstu, Zakon o radu, kao temeljni zakon koji uređuje prava iz radnog odnosa, ne prepoznaje institut neradne nedjelje. Naime, neradna nedjelja za radnike ne postoji niti u BiH, niti u zemljama regiona. Postoji neradna nedjelja za određene objekte, ali ne nužno i za radnike, a prema važećim propisima, svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, što ne znači da nedjelja automatski mora biti neradni dan - pojašnjavaju iz Ministarstva.
Dodaju da je važno naglasiti da se, shodno Zakonu o unutrašnjoj trgovini, rad nedjeljom u Federaciji BiH odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika. To znači da radnici u trgovinama mogu raditi i nedjeljom, kao i radnici u drugim sektorima, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima poslodavca.
Također, shodno upitima da li će se regulisanje rada nedjeljom primjenjivati i na druge djelatnosti, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da se ne razmatra uvođenje bilo kojeg dana kao unificiranog neradnog dana. Svaki dan je radni, a raspored radnog vremena može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, u skladu sa zakonom ili internim aktima poslodavca.
Naglašavaju i da određivanje jednog dana kao unificiranog neradnog dana stavlja u neravnopravan položaj radnike u mnogim sektorima koji zbog prirode posla moraju raditi svakim danom, te da dugoročno uvođenje unificiranog neradnog dana doprinosi diskriminaciji radnika u djelatnostima kao što su bolnice, hitne službe i druge slične djelatnosti.
- Međutim, u vezi sa socijalnom komponentom i omogućavanjem boljih uslova za jačanje porodica, u okviru radne verzije novog Zakona o radu, posebna pažnja posvećena je jačanju zaštite prava žena, trudnica, porodilja i majki, kao i roditelja djece kojoj je potrebna dodatna briga, s ciljem lakšeg balansiranja privatnog i poslovnog života, ali i unaprjeđenja njihovog položaja na tržištu rada.
Dodatno, poseban fokus stavljen je i na vredovanje rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama. Predloženo je da se ovakvi oblici rada plaćaju više i to za 50 posto od osnovne plaće za taj dan, a da se kršenje prava na slobodan dan, te zloupotreba rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama treba i mora strožije sankcionisati, što je i predviđeno u radnoj verziji novog Zakona o radu - navodi se u saopćenju Ministarstva.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da je imperativ osigurati zaštitu svih radnika, uz poštivanje principa jednakosti i pravičnosti u radno-pravnim odnosima.
