U povodu Svjetskog dana bubrega Univerzitetski klinički centar Tuzla, u saradnji sa Udruženjem dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH i Donorskom mrežom u BiH, organizovao je tribinu pod nazivom: “Jesu li tvoji bubrezi OK? Rano otkrijte, zaštitite zdravlje vaših bubrega”.
Organizatori su za cilj imali ukazati na značaj promocije ranog otkrivanja bolesti, upoznavanje sa faktorima rizika i načinu života sa bolešću, ali i istaći važnost transplantacije i donorstva.
Ove godine, zbog rastućeg broja oboljelih od hronične bubrežne bolesti, globalna kampanja je usmjerena na ranu dijagnostiku oboljenja bubrega.
Hronična bolest bubrega kao postepeni, progresivni i nepovratni gubitak funkcije bubrega koji se dešava u periodu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, pritajena je bolest koja često napreduje neopaženo. Broj oboljelih od hronične bubrežne bolesti u stalnom je porastu i procjenjuje se da ovo oboljenje u svijetu pogađa oko 650 miliona ljudi. Prema dostupnim podacima smrtnost povezana sa bolestima bubrega raste svake godine, te su prognoze da će do 2040. godine hronične bubrežne bolesti biti peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.
Podaci iz Federacije Bosne i Hercegovine pokazuju da je stopa obolijevanja 11 na 10 000 stanovnika.
Navedeni podaci ukazuju na značaj razvijanja svijesti javnosti o važnosti donorstva i transplantacije s ciljem pristupanja Bosne i Hercegovine u Eurotransplant.
Prema riječima šefa Odjela za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Mirne Alečković, nisu svi pacijenti u mogućnosti da imaju živog donora, te je cilj postići što više transplantacija sa umrlog davaoca. “Prošle godine su naši napori rezultirali time da je bilo više transplantacija s umrlog davaoca nego sa živog. Bosna i Hercegovina nije članica Eurotransplanta i taj put nije jednostavan, stoga svi trebamo doprinijeti promociji donorstva i povećanju broja potencijalnih donora, što je jedan od preduslova za priključenje u Eurotransplant mrežu”, ističe prof. dr. Alečković-Halilović.
U prošloj godini u Bosni i Hercegovini je urađeno 36 transplantacija bubrega.
“Ove godine smo krenuli s dvije nesrodne, danas imamo tri, nadam se da će ova godina biti bolja od 2024. Posebno moram naglasiti da se nadam da će biti više kadaveričnih transplantacija koje su nekim pacijentima jedina nada za novi život”, kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.
Iz Donorske mreže Bosne i Hercegovine naglašavaju bitnost promocije donorstva, bez kojeg transplantacije nisu moguće.
“Bez promocije donorstva nećemo imati potencijalnih donora, kadavera niti transplntacija. Bilo je sigurno zamaha u posljednje dvije godine, kako je bilo minusa u prethodnim godinama. Posljednje dvije godine bilježe značajan porast, pogotovo u Kliničkim centrima Sarajevo i Tuzla u porastu broja transplantacija”, istakla je prof. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH.
Tribina je završena zaključcima da je važna saradnja na više razina koja uključuje insistiranje na univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, rano dijagnosticiranje, te podizanje svijesti o bubrežnoj bolesti među zdravstvenim radnicima i općom populacijom.
Uz veliki broj nefroloških pacijenata, tribini su prisustvovali koordinatorica transplantacionog programa u UKC Tuzla, dr. Lejla Vikalo, ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona, Dušanka Bećerović, kao i ljekari iz različitih oblasti UKC Tuzla, te predstavnici medija.
