Prosječan rizik od razvoja melanoma tokom života u „bijeloj“ populaciji je oko 1 na 75, ali može biti i mnogo veći ako imate 50 ili više običnih mladeža, ako imate barem jedan atipičan mladež, ako ste u prošlosti izgorjeli od sunca, što je dovelo do opekotina s mjehurima, posebno u dobi mlađoj od 20 godina ili ako imate kožu osjetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pjegice.
U povećanom riziku ste i ako ste vi ili član obitelji imali bilo koji tip malignih promjena na koži ili ako preferirate nekontrolisano izlaganje kože suncu te eventualno koristite solarije.
Rano prepoznavanje melanoma ključno je za preživljavanje. Melanom se često javlja kao promjena na koži koja mijenja izgled, a može nastati i iz mladeža.
Stručnjaci preporučuju korištenje ABCDE pravila za razlikovanje opasnih promjena: A (Asymmetry) – Nejednak oblik mladeža; B (Border) – Nepravilan ili nazubljen rub; C (Color) – Višebojan mladež (smeđa, crna, crvena...); D (Diameter) – Prečnik veći od 6 mm; E (Evolving) – Promjene u obliku, boji, veličini ili teksturi. Svaka promjena mladeža – svrbež, krvarenje, ljuštenje ili bol – zahtijeva hitnu konsultaciju s dermatologom.
Jednostavan korak koji može spasiti život je samopregled. Osobe s većim brojem mladeža ili genetskom predispozicijom trebaju voditi dnevnik promjena i fotografirati mladeže radi praćenja.
Kada se sumnja na melanom, dermatolog koristi dermatoskop – uređaj koji omogućava detaljan pregled kože pod uvećanjem. Rana dijagnoza omogućava pravovremeno uklanjanje melanoma i značajno povećava stopu preživljavanja, koja u ranoj fazi prelazi 95 posto.
Prevencija melanoma ne podrazumijeva isključivo izbjegavanje sunca, već i odgovorno ponašanje na suncu. To uključuje nošenje zaštitne odjeće, šešira i sunčanih naočala, izbjegavanje sunca između 11 i 16 sati, adekvatno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom, potpuno izbjegavanje solarijuma. Kampanje javnog zdravstva u mnogim zemljama pokazale su da edukacija građana značajno smanjuje broj oboljelih – naročito među mladima.
Ovi podaci naglašavaju važnost redovnog pregleda kože, edukacije javnosti i provođenja nacionalnih skrining programa. U zemljama poput Njemačke i Australije, redovni besplatni dermatološki pregledi postali su dio nacionalnog zdravstvenog sistema, što je dovelo do značajnog pada smrtnosti.
Obzirom na činjenice da je izlječivost u ranoj fazi jednostavna, jeftina i značajna u 95 i više posto slučajeva, a u kasnoj fazi skupa i minimalna, nema razloga da se ovim mjerama ne pristupi što prije.
INZ
