U Zagrebu je 28. i 29. maja 2025. godine održano deveto izdanje međunarodne muzejske konferencije Meet, See, Do, koja je i ove godine okupila više od devedeset muzealaca, istraživača i profesionalaca iz oblasti kulturne baštine iz više od deset zemalja jugoistočne Evrope i šire.
Konferencija, organizovana od strane Balkanske mreže muzeja (BMN) sa sjedištem u Sarajevu, u partnerstvu sa Muzejom grada Zagreba i Mrežom evropskih muzejskih organizacija (NEMO), stavila je u fokus teme savremenih muzeoloških trendova i transformacije muzeja u sve kompleksnijem društvenom, tehnološkom i ekološkom okruženju.
Program konferencije otvorili su Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Aleksandra Berberih Slana, direktorica Muzeja grada Zagreba, i Tatjana Cvjetićanin, predsjednica Upravnog odbora BMN-a, ističući značaj regionalne i međusektorske saradnje u savladavanju izazova koji danas oblikuju muzejski sektor. Konferencija je ponudila višeslojan i sadržajno bogat program koji je, kroz predavanja, panele i radionice, obuhvatio ključna pitanja profesionalne etike, institucionalnih vrijednosti, novih tehnologija i edukativnih praksi u radu muzeja.
Centralni dio konferencije činila su dva uvodna predavanja koja su postavila tematske okvire za daljnje diskusije. Margherita Sani, profesorica Univerziteta u Bolonji i koordinatorica u NEMO-u, u predavanju Muzej je glagol! Promjenjiva priroda muzejskog rada; novi izazovi i nove vještine u promjenjivom okruženju ukazala je na nužnost redefinisanja profesionalnih uloga usljed migracijskih kretanja, demografskih promjena, klimatskih izazova i digitalne transformacije, naglasivši važnost kontinuiranog učenja i prilagođavanja.
Drugo uvodno predavanje održala je Maria Vlachou, izvršna direktorica organizacije Access Culture, koja je u svom izlaganju Ostati dosljedan svojim vrijednostima problematizirala sve prisutnije političke pritiske i ograničenja u radu muzeja, navodeći primjere zatvaranja odjela za raznolikost i inkluziju u velikim američkim muzejima i upozorivši na slične tendencije i u evropskom kontekstu.
Posebno važan doprinos cjelokupnom programu konferencije dali su muzejski i kulturni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, koji su kroz različite tematske sesije predstavili raznovrsne profesionalne prakse, istraživanja i projekte realizovane unutar domaćih institucija i organizacija, pozicionirajući tako bosanskohercegovačku muzejsku scenu u sam vrh aktuelnih regionalnih i međunarodnih diskusija.
Na panel diskusiji o savremenim izazovima dizajna izložbi, bosanskohercegovački doprinos dala je Sanja Vrzić iz organizacije Cultural Heritage without Borders BiH, koja je iz perspektive arhitektice i vizuelne umjetnice predstavila značaj integracije prostorne i grafičke naracije u oblikovanju izložbenih postavki, posebno u kontekstu balansiranja estetskih, konzervatorskih i edukativnih zahtjeva.
U okviru panela Emotivni muzej – kuriranje s pažnjom, koji se bavio ulogom emocija u interpretaciji baštine i senzibilizaciji publike prema traumatičnim temama, iskustva iz Bosne i Hercegovine predstavile su Elma Hodžić iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i Tatjana Jurić, profesorica istorije i latinskog jezika i trenerica za ljudska prava.
Elma Hodžić govorila je o interpretaciji ratnog naslijeđa Sarajeva i širem procesu konstruisanja kolektivnog pamćenja kroz muzejske programe i edukativne aktivnosti, pri čemu je posebno predstavila i muzejsku postavku Spomen sobu “Sarajevski spomenar”.
Tatjana Jurić podijelila je svoja dugogodišnja iskustva rada na edukaciji i dekonstrukciji stereotipa, naročito u radu sa mladima i marginaliziranim grupama, ističući važnost obrazovnih programa usmjerenih na razvoj kritičkog mišljenja, empatije i razumijevanja savremenih izazova u oblasti ljudskih prava.
Panel Digitalno pripovijedanje ponudio je uvid u najsavremenije tehnologije koje transformišu muzejske narative. Među govornicima su bile Draga Gajić iz Udruženja za kulturu, afirmaciju i savjetovanje KAS iz Banje Luke, koja je predstavila modele digitalnog pripovijedanja u funkciji inkluzivnog predstavljanja ženske kulturne baštine, i prof. dr. Selma Rizvić sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je govorila o inovacijama Laboratorije za kompjutersku grafiku u Sarajevu i primjeni virtuelne i proširene stvarnosti u interpretaciji arheološkog i kulturnog naslijeđa kroz međunarodne istraživačke projekte.
Kroz praktične radionice, svoja znanja i istraživačke rezultate predstavio je i Arman Džaferagić, doktorand pri Leibniz Institutu za pomorsku historiju u Njemačkoj, koji je učesnicima demonstrirao primjenu naprednih 3D skenerskih i fotogrametrijskih tehnika za digitalnu dokumentaciju artefakata, nudeći konkretne alate za unapređenje muzejske dokumentacije i očuvanja materijalne baštine.
Važan segment radionica posvećen borbi protiv ilegalne trgovine umjetninama predvodila je Amra Ćebić, viša kustosica Međunarodne galerije portreta iz Tuzle i aktivna članica Centra za borbu protiv trgovine umjetninama (CPKU). Kroz interaktivnu simulaciju, Ćebić je predstavila metodologije rada na prevenciji nelegalne trgovine umjetninama, oslanjajući se na višegodišnje praktično iskustvo i međunarodne saradnje u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.
Pored bogatog stručnog programa, konferencija je učesnicima ponudila i organizirane obilaske zagrebačkih muzeja, uključujući stalnu postavku Muzeja grada Zagreba i Etnografskog muzeja, a svečana završnica obilježena je dodjelom nagrade Peace Broker Prize for the Western Balkan Region, koja je ove godine pripala Ireni Ružin iz Bitolja za višedecenijski doprinos regionalnoj saradnji i interkulturnom dijalogu.
Konferencija Meet, See, Do 2025 potvrdila je značaj Balkanske mreže muzeja kao ključne profesionalne platforme za jačanje kapaciteta i regionalnog povezivanja muzejske zajednice jugoistočne Evrope. Izuzetno prisustvo i aktivan doprinos muzealaca i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine ove godine dodatno su osnažili profesionalni dijalog i razmjenu znanja, pokazujući kapacitete bh. muzejske i kulturne scene za aktivno učešće u savremenim međunarodnim tokovima muzeologije, očuvanja kulturnog naslijeđa i interpretacije zajedničke evropske istorije i identiteta.
