Odluka Vlade Federacije BiH o minimalnoj plati, kojom je najniža mjesečna zarada utvrđena u iznosu od 1.000 KM, počela je sa primjenom 1. januara 2025. godine. Ova mjera bila je najvidljiviji potez novog ekonomskog kursa Vlade Federacije BiH, koji uključuje i rasterećenje privrede, odnosno smanjenje doprinosa na plate. Drugi važan reformski zakon, odnosno smanjenje doprinosa, počeo se primjenjivati 1. jula, i njime se utvrđuje smanjenje zbirne stope doprinosa na teret poslodavaca za 13,25 posto.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istakao je kako su ove mjere tek početak šireg plana za stabilan i inkluzivan ekonomski rast.
- Odluka o minimalnoj plati od 1.000 KM bila je signal i radnicima i poslodavcima da smo odlučni u namjeri da pokrenemo promjene. Smanjenje doprinosa je nastavak tog kursa. I ono što je važno istaći jeste da kraj godine donosi novi val rasterećenja za privredu. To je dio našeg plana koji evidentno donosi koristi i radnicima i poslodavcima i u konačnici privredi - poručio je premijer Nikšić u izjavi za Federalnu novinsku agenciju.
Primjena ovih mjera i njihov učinak na terenu bile su i centralne teme posljednje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH.
- Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH razgovarali smo o važnim temama vezanim za implementaciju reformi i efekat donesenih mjera na tržište rada. Jasno je da smo na dobrom putu, ali i da je pred nama još posla kako bismo osigurali siguran rast i poboljšanje životnog standarda svih građana - rekao je premijer Nikšić.
Na sjednici je razgovarano i o implementaciji reformskih zakona i uredbi koje prate mjere Vlade Federacije BiH.
Predsjednik ESV-a, ujedno i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, Safudin Čengić, istakao je kako se bilježe pozitivni efekti dosadašnjih mjera.
- Prema riječima premijera i predstavnika Vlade, primjetan je rast broja zaposlenih u Federaciji. To je važan indikator. Također, zabilježen je značajan odaziv poslodavaca na uredbu o isplati neoporezive pomoći radnicima – kazao je Čengić nakon sjednice, naglašavajući da je veliki broj poslodavaca tu uredbu iskoristio i omogućio veća primanja uposlenika nego što su do sada bila.
Istakao je da su donesene uredbe dale pozitivne rezultate, te da poslodavci traže produženje važenja uredbe o neoporezivoj pomoći.
Iako je aktuelna uredba na snazi do 31. jula, Vlada će tokom jula donijeti novu odluku o produženju. Još nije odlučeno da li će iznos ostati 450 KM po radniku mjesečno, s obzirom na to da su od 1. jula poslodavci rasterećeni novom nižom stopom doprinosa.
Na ovoj sjednici ESV-a usvojen je i prijedlog izmjene uredbe o isplati pomoći, prema kojem bi ova mjera u sadašnjem obliku trebala važiti do kraja 2025. godine.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ranije je u javnosti komentarisao nove mjere Vlade i rasterećenje poslodavaca, izražavajući očekivanje da će i radnici imati koristi od toga.
Šatorović smatra da iako poslodavci zakonski nisu obavezni da povećaju plate za iznos za koji su oslobođeni doprinosa, Savez samostalnih sindikata BiH očekuje da poslodavci pokažu odgovornost i empatiju. Kako je govorio, poslodavci su imali jasan stav da su plaće niske zbog visokih doprinosa, a sada, kada su ti doprinosi smanjeni, vrijeme je da pređu s riječi na djela.
Šatorović je također u javnosti govorio da Sindikat očekuje da ovo bude test ljudskosti i poštovanja radnika, te najavio da će se zalagati za povećanje minimalne plate u 2026. godini ako efekti ne budu vidljivi.
Premijer Nikšić naglašava da Federacija BiH ulazi u fazu ekonomske politike koja želi balans između interesa poslodavaca i dostojanstva radnika.
- Ovaj put nije lak, ali je ispravan. A ako svi urade svoj dio posla, Vlada kao zakonodavac i garant stabilnosti, poslodavci kao nosioci rasta i radnici kao temelj svakog sistema, rezultat takvog djelovanja će biti bolji standard za sve - poručio je premijer Nikšić.
Vlada očekuje da će sprovedene reforme postepeno doprinijeti stabilnijem ekonomskom ambijentu i boljim uslovima za radnike i poslodavce, uz naglašenu važnost uloge javnosti da prati i ocjenjuje rezultate ovih mjera kako bi se osigurala njihova transparentnost i efikasnost, prenijela je Federalna novinska agencija.
