U zemljama okruženja učenicima je omogućeno da se tokom zimskih i ljetnih raspusta privremeno zapošljavaju, stiču radno iskustvo te zarade vlastiti džeparac.
Takva praksa podstiče razvoj radnih navika, osjećaj odgovornosti i finansijsku pismenost kod mladih, od čega dugoročno koristi imaju i sami učenici, ali i društvo i država u cjelini.
Ipak, u Federaciji BiH to nije slučaj. Iako poslodavci svake godine zaprimaju stotine upita i zahtjeva roditelja koji žele da njihova djeca rade tokom školskih praznika, važeći zakoni to ne dozvoljavaju.
Na taj način mladima se ne uskraćuje samo mogućnost zarade, već i prilika da kroz rad uče, razvijaju samostalnost i pripremaju se za buduće tržište rada, ali i potiče razvoj crnog tržišta, jer će veliki broj njih naći one koju su im za rad spremni platiti u kešu, bez ikakve dokumentacije i bez koristi za državu.
Portal Vijesti.ba donosi primjer jednog poslodavca koji se obratio Poreznoj upravi FBIH s upitom na koji način se učenici koji nemaju status zaposlenika mogu platiti za svoj rad na jednostavnim poslovima i da li su takve isplate dozvoljene te kako bi se tretirale takve isplate sa poreznog aspekta, te koje obrasce podnijeti u ovom slučaju?
Odgovor Porezne uprave
Iz Porezne uprave FBIH stigao je odgovor da su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike dobili odgovor da ne postoji mogućnost angažovanja maloljetnih lica na redovnom školovanju u skladu sa odredbama Zakona o radu.
O konkretnoj situaciji zatraženo je i mišljenje od Federalnog ministarstva finansija o postupanju Porezne uprave u vezi poreznog tretmana naknada koje bi se isplaćivale učenicima angažovanim na jednostavnim poslovima, a s obzirom na to da Federalno ministarstvo finansija izdaje opće porezno mišljenje koje predstavlja stav istog kada propisi jasno ne ukazuju kako postupiti u predočenoj poreznoj situaciji.
Iz Ministarstva je stigao odgovor da se propisima iz njihove nadležnosti regulišu obveznik, osnovica, stope i način plaćanja poreza i doprinosa, kao i podnošenje prijava u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa u vezi sa angažmanom maloljetnih lica.
“Međutim, za definisanje navedenog potrebno je pronaći način angažmana takvih lica u skladu sa propisima o radu koji, prema trenutnim odredbama Zakona o radu, nije izvodljivo”, navedeno je u odgovoru Ministarstva.
Šta kaže Zakon?
Zakonom o radu propisani su opći uvjeti za zasnivanje radnog odnosa. Zakon nigdje ekspicitno ne navodi da je rad redovnim učenicima zabranjen. U smislu odredbe člana 20. pomenutog zakona, ugovor o radu se ne može zaključiti sa licem mlađim od 15 godina starosti, s tim da lice između 15 i 18 godina života, tj. maloljetnik, može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se samo uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog ljekara ili nadležne zdravstvene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za rad.
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, kao što su potrebne stručne kvalifikacije, radno iskustvo i sl. se utvrđuju pravilnikom o radu poslodavca u skladu sa odredbom člana 118. Zakona o radu. Dakle, da bi određeno lice zaključilo ugovor o radu, te na osnovu istog zasnovalo radni odnos, potrebno je da ispunjava opće uvjete iz Zakona o radu, kao i posebne uvjete iz pravilnika o radu, odnosno drugog unutrašnjeg akta poslodavca, tj. da ima potrebne stručne kvalifikacije i radno iskustvo.
“Međutim, s obzirom da se u predmetnom slučaju radi o redovnim učenicima, koji još uvijek nisu završili srednjoškolsko obrazovanje, odnosno nisu stekli stručno zvanje, postavlja se pitanje njihovog ispunjavanja posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa u smislu potrebne stručne spreme, tj. stečenih kvalifikacija, kao i potrebnog radnog iskustva. Također, redovni učenici na osnovu svog statusa ostvaruju i određena prava, poput prava na zdravstveno osiguranje. S obzirom da se pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje i na osnovu prijave na obavezna osiguranja prilikom zasnivanja radnog odnosa, to bi u slučaju eventualnog zasnivanja radnog odnosa sa redovnim učenicima došlo do preklapanja u ostvarivanju navedenog prava”, navodi se u dopisu Ministarstva socijalne politike FBiH.
Propisi za privremeni rad
Nadalje, Zakonom o radu je, pored zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu, predviđeno i obavljanje rada za poslodavca na osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Naime, odredbom člana 166. pomenutog zakona propisano je da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu i da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavca, odnosno o nesistematizovanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu, već ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, sklapanjem kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Obavljanje navedenih poslova može trajati najduže 60 dana u toku kalendarske godine. Iako se zaključivanjem ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ne zasniva radni odnos, ističemo da bi eventualne smetnje i za ovakvu vrstu angažmana mogle biti vezane za činjenicu da pomenuta lica imaju status redovnih učenika. Imajući u vidu da se u predmetnom slučaju, između ostalog, radi o maloljetnim redovnim učenicima koji još uvijek nisu završili srednjoškolsko obrazovanje, a koji bi kod poslodavca bili angažovani za vrijeme odmora između dvije školske godine, mišljenja smo da bi poslodavac za njihovo angažovanje trebao prije svega razmotriti mogućnost obavljanja ferijalne prakse u skladu sa kantonalnim propisima o srednjem obrazovanju”, navodi se u dopisu Ministarstva socijalne politike FBiH.
Zakon je evidentno potrebno mijenjati, a vlastima bi porezna evidencija učenika koji žele raditi, omogućila da sutra nemaju pune biroe lažnih tražitelja posla.
