Roditelji i odgajatelji učili su o načinu prevencije i prepoznavanju simptoma poremećaja u ishrani kod djece vrtićkog uzrasta
“Djeca ne uče o hrani sama od sebe, već kroz ponašanja i poruke odraslih” - ovo je jedna od ključnih poruka radionice o prevenciji prehrambenih poremećaja kod djece vrtićkog uzrasta koju je u Javnoj ustanovi Dječije obdanište “Kolibri” Gradačac održala magistra nutricionizma Semira Karijašević.
Radionica pod motom “Hrana je veza sa porodicom i djetinjstvom. Neka bude zdrava.” održana je u sklopu kampanje prevencije prehrambenih poremećaja kod djece koju vodi nutricionistički centar Nutritvibe na čelu sa magistrom nutricionizma Semirom Karijašević.
Ovom kampanjom centar nastoji podići svijest o mogućnostima prevencije prehrambenih poremećaja, a povodom obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o poremećajima ishrane koja se na svjetskom nivou obilježava posljednje sedmice u februaru.
Kampanja je obuhvatila nekoliko aktivnosti:
- javna predavanja u institucijama Tuzlanskog kantona,
- medijske nastupe i analize,
- besplatne radionice za vrtiće s područja TK
- online edukacije.
Nutricionistički centar Nutritvibe pozvao je vrtiće da se prijave za besplatne radionice. Besplatnu radionicu osvojilo je i Dječije obdanište “Kolibri” Gradačac.
Radionica je obuhvatila niz tema o prehrani djece vrtićkog uzrasta. Magistra Karijašević kaže da je u radionici pošla od “ideje da hrana nije samo unos kalorija, već snažna veza s porodicom, djetinjstvom, sigurnošću i emocijama”.
U svom predavanju ukazala je na promjene u ishrani djece savremenog doba u odnosu na prošlost - od jednostavne, domaće hrane ka “obilju ultraprocesuiranih proizvoda, agresivnog marketinga i zbunjujućih poruka o „zdravoj“ hrani”.
U tom kontekstu naglasila je i potreba za sistematskom edukacijom roditelja i odgajatelja, jer djeca ne uče o hrani sama od sebe, već kroz ponašanje i poruke odraslih.
U centralnom dijelu radionice nutricionistkinja je govorila o osnovnim principima zdrave dječije ishrane. Naglasila je važnost redovnih, predvidljivih obroka i jasne strukture, ali “bez prisile i forsiranja”.
“Dijete treba imati sigurnost u tome kada i šta se nudi, dok odluka o količini ostaje na djetetu”, kazala je Karijašević.
Zdrav odnos prema hrani se gradi svakodnevno
Posebnu pažnju posvetila je komunikaciji tokom obroka, “izbjegavanju nagovaranja, ucjenjivanja i etiketiranja hrane, te korištenju neutralnog jezika koji ne stvara osjećaj krivnje, srama ili pritiska”.
U predavanju je naglasila da raznolikost u ishrani ne znači pritisak, već strpljivo i dosljedno izlaganje različitim namirnicama u sigurnom okruženju.
Karijašević je istaknula i uloga odraslih kao modela ponašanja, ne samo u onome što oni jedu, već i u načinu na koji govore o hrani, tijelu i vlastitim navikama.
“Djeca, kroz posmatranje, usvajaju stavove koji kasnije oblikuju njihov odnos prema hrani i sebi”, zaključila je.
Poseban dio radionice bio je posvećen posljedicama loših prehrambenih navika.
Karijašević je navela da su česte kratkoročne posljedice “problemi sa energijom, koncentracijom, probavom i imunitetom”, ali je navela i dugoročne rizike po zdravlje, “uključujući pretilost, metaboličke bolesti i poremećaje u ishrani”.
U završnom dijelu nutricionistkinja i prisutni razgovarali su o poremećajima u ishrani, njihovim uzrocima i ranim znakovima.
Karijašević je objasnila da poremećaji u ishrani “ne nastaju zbog hrane same po sebi, već zbog načina na koji dijete uči povezivati hranu s emocijama, kontrolom, vrijednošću i prihvaćenošću”.
Poručila je prisutnima da se “zdrav odnos prema hrani gradi svakodnevno, kroz male, ponovljive i svjesne postupke”.
