Izložba radova „Naša žena“ otvorena je povodom Međunarodnog dana žena u ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli.
Privukla je brojne posjetioce najavom da dokumentira načine na koje su žene u poratnim periodima aktivno doprinosile rekonstrukciji zajednica.
Međutim, mnogi sa izložbe odlaze šokirani jer je, pored ličnosti koje su dale doprinos u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj zaštiti i aktivizmu, i ime Biljane Plavšić.
Istaknuto je kako je Plavšić 1996. postala prva predsjednica RS-a, te da je iste godine Amila Glamočak predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Za nepovjerovati je da je Historijski muzej Bosne i Hercegovine u izložbu „Naša žena“ uvrstio i Biljanu Plavšić, osobu koja je osuđena za ratni zločin. Osobu koja je kasnije povukla priznanje o krivici, a koje je iskazala samo da bi dobila što manju kaznu.
U drugom dijelu je navedeno kako je Plavšić 2002. priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti, ali bez pojašnjenja o razmjerama zločina i napomene da je priznanje povukla sedam godina kasnije.
Na izložbi su predstavljene brojne žene koje su, prema navodima organizatora, dale doprinos u različitim oblastima, među kojima su obrazovanje, zdravstvo, kultura, socijalna zaštita i društveni aktivizam. Ipak, u istom kontekstu našlo se i ime osobe koja je pravosnažno osuđena za ratne zločine.
U jednom dijelu izložbenog sadržaja navedeno je kako je Plavšić 1996. godine postala prva predsjednica Republike Srpske, uz paralelnu napomenu da je iste godine Amila Glamočak predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Kritike posjetilaca usmjerene su prema činjenici da je u postavku uključena osoba koja je osuđena za ratni zločin, a koja je kasnije povukla priznanje krivice koje je ranije dala pred sudom.
U drugom dijelu izložbenog materijala spominje se da je Plavšić 2002. godine priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti, ali bez dodatnog objašnjenja o razmjerama zločina, niti napomene da je to priznanje povukla sedam godina kasnije.
Podsjećamo, Biljana Plavšić je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila dio političkog rukovodstva Republike Srpske koje je planiralo i provodilo politike koje su dovele do etničkog čišćenja.
Plavšić je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila u rukovodstvu RS-a koje je planiralo i provodilo strategije koje su dovele do etničkog čišćenja.
Kako je njeno ime sada završilo na izložbi pored majki Srebrenice i drugih žena iz Bosne i Hercegovine, pitanje je za Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji realizuje izložbu.
– Jedan od elemenata izložbe je veliki historijski timeline koji funkcioniše kao komparativni presjek događaja i figura u historiji, s fokusom na žene, njihove uloge, utjecaje i odluke koje su oblikovale određene periode. Naglašavamo da niti jedan prikaz u timelineu ne predstavlja slavljenje, glorifikaciju ili afirmaciju Biljane Plavšić. Timeline je neutralni historijski prikaz baziran na verificiranim izvorima i međunarodno priznatim sudskim odlukama. Drugi segment izložbe fokusiran je na pojedinačne narative žena, čiji su doprinosi i iskustva društveno i kulturno značajni. Ovaj segment je konceptualno i tematski odvojen od timelajna, te je isključivo orijentisan na prikaz pozitivnog doprinosa i fenomena od društvene važnosti – naveli su iz Historijskog muzeja.
Direktor Tuzlanskog centra za kulturu Edin Jahić, gdje se izložba trenutno održava, tvrdi da je Plavšić predstavljena isključivo kao ratni zločinac.
Međutim, njegovo pojašnjenje nije u skladu s najavom same izložbe, gdje je navedeno da je posvećena svakoj ženi koja je, bez obzira na vrijeme, sistem ili okolnosti, nalazila načine da djeluje i doprinosi izgradnji društva.
(
Preporod.info)
