Nakon što je buknuo sukob na Bliskom istoku, očekivano, cijena nafte je skočila, a time uzrokovala i poskupljenja goriva širom svijeta, uključujući i područje Balkana. Tako je u Bosni i Hercegovini, naprimjer, cijena dizela premašila 3 KM i svakodnevno raste bez obzira na to što su za taj period vrijednosti nafte bile i niže nakon naglog skoka.
Da bi olakšali građanima vlasti su imale priliku, ali nisu se usaglasili na ukidanje akciza kao jedinu moguću opciju za jeftinije gorivo. Shodno tome, pitali smo ekonomskog stručnjaka Zorana Pavlovića šta zapravo građanin plati u jednoj litri goriva, tačnije, kakve sve namete?
Dakle, kako je već rečeno, cijena goriva, tačnije, dizela u BiH i u FBiH i RS je premašila 3 KM. U tu cijenu na litru goriva koja je uvezena idu i brojni nameti, a sve to u konačnici plaća prilikom točenja građanin (vozač).
Kako se formira cijena goriva na tržištu?
Ti nameti, kako nam je pojasnio Pavlović, podrazumijevaju plaćanje veleprodajne marže (6 feninfa), PDV-a od 17 posto (18 feninga), putarine (25 feninga), akcize (30 feninga), marže prodavača, odnosno, zarade trgovca (25 feninga), kao i troškova transporta (3 feninga).
Dakle, nabavna cijena goriva koja dolazi u cisternu do veletrgovca ima troškove prijevoza i na tu cijenu se smije obračunavati šest feninga po litri trgovačke marže. Kada se uveze roba na nju se obračunava PDV od 17 posto (18 feninga).
Naprimjer, ako je nabavna cijena goriva 1,00 KM, na nju se dodaju troškovi transporta od 3 feninga, zatim 6 feninga maloprodajne marže, a nakon toga PDV od 17 posto koji iznosi 18 feninga. Nakon što gorivo po toj cijeni stigne na pumpu na nju se dalje obračunava akciza od 30 feninfa, zatim 25 feninga za otplatu izgradnje autoputeva (putarina) i još 25 feninga zarade trgovca.
U konačnici formira se cijena od 2,07 KM goriva po litru na koju se ponovo obračunava PDV od 17 posto. U računici to bi značilo da se cijena goriva od 2,07 KM pomnoži sa 18 feninga PDV-a (ulaznog) nakon čega se dobija iznos od 35,20 feninga (ukupnog PDV-a). Firme (benzinske pumpe) ne daju državi svih 35,20 feninga jer su one već platile dio tog poreza kada su kupovale gorivo od uvoznika/rafinerije. Dakle, benzinske pumpe su platile već 18 feninga prilikom nabavke i u konačnici se od ukupnog PDV-a od 35,20 feninga oduzme već plaćeni od 18 feninga i dobije iznos od 17,2 feninga i riječ je o iznosu koji pumpa stvarno "duguje" državi na kraju.
Na kraju maloprodajna cijena goriva na pumpama kada se kompletna navedena matematika izvede bit će 2,24 KM (na osnovicu od 2,07 KM dodaje se onaj ukupni PDV od 35,20 feninga).
Iznos od 1,00 KM je, naravno, fiktivan, a u cilju lakšeg razumijevanja kako se formira iznos cijene goriva na tržištu.
Ukidanje akciza jedini način olakšice građanima
S obzirom na to da konstantno cijene goriva pogotovo dizela evidentno rastu na benzinskim pumpama u BiH, državni zastupnik Saša Magazinović predložio je da Parlament BiH usvoji Prijedlog dopune Zakona o akcizama, a čime bi se pružio alat Vijeću ministara BiH da ukine akcize na gorivo na određeni period, tačnije, dok traju oscilacije na tržištu nafte, a koje bi se vratile nakon stabilizacije.
Međutim, njegov prijedlog je usvojen u Predstavničkom domu BiH bez podrške SNSD-a, ali u Domu naroda BiH on nije prošao upravo zbog toga što su delegati te stranke odlučili ne doći na sjednicu na glasanje tako da nije bilo entitetske većine da se on usvoji.
Ta propuštena prilika će, procjenjuje Pavlović, znatno utjecati na džepove građana BiH.
"Ono što je bio pokušaj jeste da se donese odluka u Parlamentu BiH da Vijeće ministara može i ima pravo interventno zaustaviti naplatu akcize koja je 30 feninga na određeno vrijeme kako bi olakšalo i smanjilo cijenu. Ostalo ne možemo ništa dirati, tačnije, tih 25 feninga zarade trgovca, odnosno, marže (zato što prodaje gorivo) se ne može dirati i tu odluku je donijela Evropska komisija", istakao je Pavlović.
Zatim je pojasnio da jedina zakonska mogućnost o indirektnim porezima jeste da određeno tijelo, u ovom slučaju Vijeće ministara BiH može donijeti odluku da se neće naplaćivati akcize od određenog datuma dok se tržište ne stabilizuje.
"U cijeloj priči treba reći da je PDV na prvu i PDV na drugu cijenu značajno povećan tako da neće biti gubitka prihoda UIO i mogla se usvojiti ta odluka o ukidanju akciza", pojasnio je Pavlović dodajući da će zbog toga doći do neminovno velikih lančanih poskupljenja:
"Osnovna stvar koja će se desiti jeste lanac poskupljenja veći ili manji, a što će voditi ka tome da će naši građani biti sve siromašniji. Usporit će se bilo kakve aktivnosti koje podrazumijevaju upotrebe vozila, transport i ostalo. S jedne strane će biti poskupljenja, a s druge će doći do nestašice pogotovo u dislociranim mjestima za razliku od centra grada gdje postoje magacini. Delegati SNSD-a su se povukli pod izgovorom da je riječ o prijenosu nadležnosti što u neku ruku jeste nova nadležnost Vijeća ministara BiH, ali samo radi interventnog dejstva, a ne doživotne aktivnosti te vrste."
RS ima novi model?
S obzirom na to da su bili protiv Magazinovićevog prijedloga u Parlamentu BiH, vlast u RS koju predvodi SNSD na čelu sa premijerom Savom Minićem predložila je, kažu, novi model građanima i privredi kao olakšicu u ovom lancu poskupljenja.
Poručili su da se vrši povrat dijela sredstava prikupljenih od akciza na gorivo kako bi se ublažio ekonomski pritisak izazvan rastom cijena. Dakle, da se od akciza u iznosu od 30 feninga građanima na ukupno nasutu količinu goriva vrati 20 posto.
To je, kaže Pavlović, besmisleno.
"Ako je 20 litara goriva (nevažno koje) 60 KM na to je povrat 20 posto 1,20 KM. Volio bih vidjeti onog ko će otići i tražiti da mu vrati za to 1,20 KM. S druge strane, tehnički je to nemoguće uraditi. Da je 20 feninga povrata možda bi to imalo smisla jer bi po litri to bilo oko 4,00 KM na 60 litara, ali 1,20 KM je nešto što niko normalan neće ići i pokušavati za to dobiti povrat onog što je platio. Mislim da to nije ni realno ni moguće jer bi to zahtijevalo itekako komplikovane procedure prikupljanja i pravdanja računa, povrata na račun u banku jer se to ne može nikako drugačije vratiti", naveo je te dodao na kraju:
"Hoću da kažem da je to utopijska ideja i besmisleno malo jer 20 posto od akcize koja je 30 feninga, a što je u konačnici 6 feninga je ništa. To nema nikakve veze. Da je usvojena odluka jučer onda bi cijena goriva bila 30 feninga niža, ali bi PDV porastao gotovo duplo tako da na neki način smanjenje prihoda po osnovu prodatog goriva bi se kretalo u nivou 10 do 15 feninga po litri na tih 30 feninga jer bi se povećao PDV u toj cijeloj priči. PDV se povećava kako se povećava osnovica, a akciza je fiksan iznos. Šteta što nije odluka o akcizama jeste što je to jedini model zakonski i pravno kojeg je moguće primijeniti u interventnim situacijama i da to uradi tijelo poput Vijeća ministara BiH u ovom slučaju."
(
N1 BiH)
