U petak, 3. jula 2026. godine u 19 sati u Velikoj galeriji Bosanskog kulturnog centra u Tuzli organizuje se tribina i izložba pod nazivom „Alija efendija Klančević: refleksija bošnjačkog antifašizma” autora Emira Šečića i Mehe Manjge.
Na tribini će biti prezentirani rezultati višemjesečnog naučno-stručnog istraživanja autora ovog istaživačkog projekta Mehe Manjge i Emira Šečića, dok će tribinu moderirati Sead Husić. Nakon tribine bit će otvorena i izložba pod istim nazivom.
Dio ove izložbe čine umjetničke slike tuzlanskog slikara Fikreta Ibričića koji će se obratiti na otvaranju izložbe. Planirano je da se na kraju programa obratiti i izložbu otvori muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Pitanje spašavanja srpskog stanovništva u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata dugo je bilo marginalizirano u historiografskim istraživanjima i javnom diskursu. Naime, nakon zauzimanja Srebrenice od strane Crne legije početkom aprila 1942. godine došlo je do intenziviranja represivnih mjera nad srpskim stanovništvom. Tokom ljeta 1942. godine ustaške vlasti su prikupile približno 3.500 Srba s područja srebreničkog sreza te ih pritvorile s namjerom njihove likvidacije.
Međutim, zahvaljujući intervencijama lokalne bošnjačke elite, planirano masovno ubistvo nije realizirano.
Ovi događaji odvijali su se u kontekstu prethodnih ratnih zločina i nasilja na području istočne Bosne. Neki historičari ukazuju na zločine koje su četničke formacije počinile nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice i okolnih mjesta tokom 1941. godine i prije uspostavljanja ustaške vlasti na tom području. Takav kontekst dodatno naglašava značaj primjera bošnjačke antifašističke uloge u Srebrenici tokom Drugog svjetskog rata.
Prema svjedočenju Jusufa Klančevića, informacija o planiranoj likvidaciji pritvorenih Srba dospjela je do Nazifa Klančevića, sina srebreničkog imama Alije efendije Klančevića. Nakon saznanja o pripremama za masovno ubistvo, Alija efendija Klančević je, zajedno s grupom uglednih Bošnjaka Srebrenice, među kojima su bili Hakija Siručić, Avdo Siručić, Suljo Mehmedović i Sulejman-beg Hafizbegović, pokrenuo inicijativu prema lokalnim i regionalnim ustaškim vlastima da se zaštiti lokalno srpsko stanovništvo od bilo kakve nepravde i nasilja.
Pored toga, oni su svojim tijelima stali između ustaških komandanata i zarobljenog civilnog srpskog stanovništva kako bi zaustavili planirani zločin. Zabilježena je hrabra i odvažna izjava Alije efendije Klančevića: “Ako želite da pobijete njih, prvo morate ubiti nas“.
Ovaj slučaj predstavlja samo jedan primjer antifašističkog djelovanja bošnjačke vjerske i društvene elite u zaštiti progonjenih civila tokom Drugog svjetskog rata. Slični primjeri zabilježeni su i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, uključujući djelovanje tuzlanskog muftije Šefket efendije Kurta.
Ovi postupci ukazuju na antifašističku opredijeljenost bošnjačke elite koja je svoj pogled na svijet crpila u svom etičkom uvjerenju koji je prožet vjerom. Inspirisani kur’anskim ajetom “Ko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se spasi jedan život kao da je svim ljudima na svijetu život spasio”, organizirali su ovaj hrabri herojski događaj u Srebrenici o kojem bi se trebalo izučavati u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine.
Stoga, uz ime muftije Šefket efendije Kurta iz Tuzle neizostavno treba spominjati i ime srebreničkog imama Alije efendije Klančevića, za kojeg će neki profesori i istraživači kazati da je bosanski Oskar Schindler.
Za Oskara Schindlera zna cijeli svijet, ali za ljude koji su spasili od pokolja 3.500 Srba u Srebrenici, danas jedva da se nešto zna. Nažalost, Srbi nisu sačuvali spomen na Aliju efendiju Klančevića, nisu mu dali ulicu, podigli spomen-obilježje u Srebrenici, niti su ga odlikovali, kao što je država Izrael Oskaru Schindleru 1963. godine dodijelila počasni naziv "pravednik među narodima".
Tribina i izložba pod nazivom „Alija efendija Klančević: refleksija bošnjačkog antifašizma“ organizira se u okviru programa DANI SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI koji se održava u Tuzli od 26. juna do 11. jula 2026. godine.
