06.04.2016. u 16:00 Broj citanja: 2148 Vladika Hrizostom otvorio izložbu u Tuzli Eparhija zvorničko-tuzlanska u Drugom svjetskom ratu
Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom otvorio je danas u Vladičanskom dvoru u Tuzli izložbu pod nazivom "Eparhija zvorničko-tuzlanska u Drugom svjetskom ratu 1941-1945".
Radi se o istorijsko-arhivističkoj izložbi na kojoj su prikazana sačuvana dokumenta iz Drugog svjetskog rata. U to vrijeme, okupatorska podjela jugoslovenske državne teritorije i srpskog nacionalnog prostora dovela su Srpsku pravoslavnu crkvu, pa sam tim i Eparhiju zvorničko-tuzlansku u težak i nezavidan položaj.
Više o tome i o samoj izložbi danas je opširno govorio vladika Hrizostom. Poslušajte šta je kazao:
Vladika je u svom govoru također podsjetio da uprkos činjenicama iz istorije netolerancije i zla, treba isticati i podatke da je reprezentativna bogomolja hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli spašena od uništenja, pošto je deklaracija uglednih Tuzlaka osujetila ustaški plan sa kraja 1941. i početka 1942. godine da se u potpunosti istrijebe građani Srpske Varoši i pravoslavni hram poruši do temelja. Tome su se kod njemačkog komandanta grada Vista usprotivili tuzlanski muftija Šefket-ef. Kurt koji je krajem 1941. godine sa braćom Pašić i njihovim ocem Abdurahmanom, šerijetskim sudijom, išao u audijeniciju kod Andrije Artukovića, ministra unutrašnjih poslova NDH.
Materijalna razaranja koje je za sobom nosio četvorogodišnji rat na prostoru Eparhije zvorničko-tuzlanske, te ljudski gubici su bili veliki. Nijemci su ubili četiri, ustaše 27, partizani jedanaest i četnici jednog pravoslavnog sveštenika, rečeno je na izložbi.
- Drugi svjetski rat na neki način obrazuje i oblikuje našu svijest, i postavlja nas danas da li ćemo biti antifašisti ili oni drugi. Srpska pravoslavna crkva je iz tih ratova izašla kao veliki stradalnik - kazao je Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve Beograd. Pogledajte šta je još dodao:
Na izloženim panoima također se mogu vidjeti mape Eparhije zvorničko-tuzlanske u to vrijeme, potom razne izjave protjeranih paroha, podaci o sveštenstvu, razglednice srpske crkve i slično. Na posebnom panou tu su i podaci o tuzlanskom muftiji Šefketu-ef. Kurtu.