U Bosni i Hercegovini se trenutno implementira veliki broj projekata energetske efikasnosti, koji najvećim dijelom kao rješenja nude korištenje materijala koji se uvoze iz inostranstva.
Postavlja se pitanja koliko su ti materijali zdravi i koliko traju, dok na drugoj strani u našoj zemlji imamo mnogo materijala na ruralnim područjima koji se koriste kao otpad, a lako se mogu pretvoriti u sirovine za prizvodnju izolacionih materijala.
Upravo to je bila tema o kojoj je u okviru konferencije "Energetska efikasnost u zgradarstvu - generator ekonomskog razvoja BiH" na sajmu Energa u Tuzli govorila Sanela Klarić sa Internacionog BURCH Univerziteta Sarajevo u svojoj prezentaciji "Prirodne sirovine kao inovativna rješenja građevinskih materijala".
"Kada govorimo o neiskorištenim sirovinama mislimo na otpad iz drvne industrije, ovčiju vunu i slamu. Usporedbe radi, stiropor je u startu jeftijini od ovčije vune, ali je njegov vijek trajanja 15-20 godina, dok su ovčija vuna i slama vječni. Materijal koji se treba mijenjati svakih dvadeset godina, uz to se i ne možete reciklirati, ne bi trebao imati prednost u odnosu na spomenute materijale", istakla je prof. Klarić.
Najveća prepreka realizaciji njene ideje i inicijative je neinformisanost domaće javnosti. Kod nas je malo poznat podatak da zemlje Evropske unije stiropor polako izbaciju iz svoje proizvodnje, posebno zbog njegovog ponašanja u požaru gdje proizvodi jako toksičan dim i ugrožava ljudske živote.
"Nije tako jednostavno izbaciti stiropor iz proizvodnje, jer dolazi iz jake industrije sa snažnim lobijima. Shvatam da je teško sada sve odjednom promijeniti, posebno jer je uloženo je mnogo truda i sredstava u edukaciju naših majstora za utopljavanje stiroporom. Ali ako na vrijeme shvatimo da trebamo strateški raditi na tome da podržimo domaću ekonomiju, da trebamo graditi zelena radna mjesta, pomagati ruralnom razvoju, a uz to se rješavati velikih količina otpada, učinit ćemo mnogo za našu budućnost", napomenula je.
Prema istraživanjima u BiH se sa 1,5 miliona ovaca godišnje ošiša 2500 tona ovčije vune, koja nije visokog kvaliteta za tekstilnu industriju ali je idealna za izolaciju. Količine slame i otpada iz drvne industrije su još veće. Za sada su neiskorištene.
"Samo postavimo pitanje da li pravimo kvalitetnije uslove živote ako se utopljavamo materijalima koji su toksični i koji ne rješavaju pitanje ventilacije. Mislim da trebamo promijeniti filozofiju koja je bila veoma zastupljena prije stotinu godina, kada su naši preci živjeli u skladu sa prirodom. Oni su iz prirode vadili materijal sa kojim su gradili i živjeli. Zašto to ne bismo radili i mi", poručila je na kraju prof. Sanela Klarić.
