Jednodnevni skup Udruženja neurologa Tuzlanskog kantona, Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a pod pokroviteljstvom Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine, posvećen je nemotornim simptomima multiple skleroze.
Sveobuhvatan pristup bolesti koja ima nepredvidiv tok koji se sastoji od faza smirivanja i faza pogoršanja najbolje oslikava potrebu za angažovanjem velikog broja predavača koji su se ovim povodom okupili iz cijelog regiona.
„Jedanaesti Tuzlanski neurološki susreti donose puno novosti o ovoj bolesti, naročito sa akcentom na terapijsko liječenje. Ugostili smo šest profesora iz Zagreba, pet iz Beograda i domaće predavače iz svih kliničkih centara iz BiH jer želimo osvježiti znanja, razmjeniti iskustva, podučiti jedne druge i našim pacijentima obećati da ćemo sve učiniti da bi im olakšali tok bolesti“, kazao je prof. dr. Osman Sinanović, načelnik Klinike za neurologiju.
Prof. Sinanović je naglasio da naša zemlja o svojim pacijentima nedovoljno brine i da je to najlaše uočiti kroz prisutup pacijenata adekvatnoj terapiji, odnosno količini sredstava koja se izdvajaju u ovu svrhu od strane zdravstevnog sektora.
„Postoji dosta novih lijekova koji djeluju relativno efikasno na usporavanje bolesti i olakšavanje tegoba, ali su oni skupi i našim pacijentima obično nedostižni. Ipak, ove godine će našim pacijentima biti omogućen određena količina lijekova koji se rimjenjuju oralno, a ne u vidu injekcije kao što je to do sada bio slučaj, čime se naš optimizam povećava.
Ipak, daleko su naši pacijenti od položaja pacijenata sa istom dijagnozom u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori“, konstatuje prof. Sinanović.
Vahida Hajdarbegović je sekretar Udruženja oboljelih od multiple skleroze Tuzlanskog kantona i sa dijagnozom MS-a živi skoro tri decenije. Jedna je od tri stotine registrovanih pacijenata u našem kantonu sa ovom bolešću i skup poput ovoga jedna je od rijetkih prilika da čuje regionalne stručnjake kako na sveobuhvatan način pristupaju pacijentima sa njenom dijagnozom u svojim sredinama.
„Naši ljekari su nama druga porodica, puni razmjevanja za naše tegobe. Sve je više mladih osoba kojima se multipla dijagnosticira i nije se lako nositi sa svim teškoćama koje doživljavate kao takav pacijent u sredini koja od tebe, kao radnika, očekuje punu snagu, predanost poslu i angažman kakav naša nepredvidiva bolest ne može pratiti“, navodi Hajdarbegović koja je svojim radom, upornošću i uz bezuslovnu podršku porodice uspjela zaraditi i penziju.
„Ne treba se razočarati svim iskušenjima jer naša je bolest sa hiljadu lica i kao takva zna da bude velika prepreka u svakodnevnom životu. Nekada možete sve, a već sutra ne možete ni ustati iz kreveta. Da nije naših ljekara koji nas prate u toku liječenja vrlo bi se teško nosili sa svim tim izazovima“, pojašnjava Hajdarbegović.
Kako je istakla prof. dr. Marija Bošnjak Pašić, zagrebačka neurologinja, klinička slika bolesti je različita od pacijenta do pacijenta i ispoljava se neurološkim simptomima koja karakterišu česta pogoršanja i problemi koji variraju od blage ukočenosti i otežanog hodanja do gubitka vida. Bolest se može pojaviti u svakom životnom dobu, ali najčešće u periodu između 20. i 40. godine života, a zastupljenija je kod žena.
Karakteristični simptom za većinu bolesnika su slabost, ukočenost, drhtanje, nejasan govor, spazam mišića i problemi sa ravnotežom, ali javljaju si i simptomi depresije, anksioznosti, problemi sa mokrenjem, konstantni zamor i bolovi, kao i seksualni problemi.
B. K.
