13.07.2016. u 12:13 Broj citanja: 2143 Srebreničke majke obilaze stratišta u Podrinju
Članice Udruženja "Srebreničke majke" i druga udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida obilježavaju danas 21. godišnjicu od stradanja Bošnjaka u Srebrenici – “Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija”.
Prisjećajući se genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i okolnim selima, počinjenog u ljeto 1995. godine, porodice žrtava danas su obišle stratišta na kojima su ubijani Bošnjaci i mjesta masovnih grobnica na području Podrinja.
Majke su jutrošnji obilazak započele u Potočarima, kod objekta "Bijela kuća, u koji su odvođeni i ubijani podrinjski Bošnjaci. Potom je uslijedio obilazak stratišta u krugu Zemljoradničke zadruge u Kravici kod Bratunca, gdje je 13. jula ubijeno preko 1.000 podrinjskih Bošnjaka. Radi se o objektima koje danas lokalni Srbi koriste kao štale.
Posjeta mjestu Kravica kod Bratunca.
- Nažalost, još uvijek nema spomen - obilježja, a i stoka se tamo nalazi. Tu su žrtve ubijane, a sada se ponižavaju. Toliko vremena nam nisu dali da uđemo ovdje. Evo, nadamo se da će se vremenom i spomen - obilježje da podigne. Tu ne može ništa ni da se radi, osim toga. Zna se da su tu ljudi ubijani samo zbog toga što su se tako zvali - kazala je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja "Srebreničke majke".
Mehmedović je istakla da današnje obilježavanje nije nikakva provokacija.
- Mi ukazujemo i domaćoj i svjetskoj javnosti da se nikada i nikome ne ponovi. Ne smijemo zaboraviti, jer zaborav je najveći neprijatelj čovjeka. Mi moramo to raditi, obilježavati, da mladi i djeca znaju šta se dešavalo u julu - kazala je ova majka.
Nakon Kravica uslijedio je obilazak Nove Kasabe, a potom i drugih stratišta, kao što su Orahovac, Petkovci, Brana, Branjevo, Pilica...
Prema presudi Haškog tribunala, genocid u Srebrenici počinjen je kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, čiji su ključni članovi bili ratni zločinci Radovan Karadžič i Ratko Mladić.
Četrnaestog jula 1995. godine u mjestu Orahovac ubijeno je više od 1.000 Bošnjaka.
U osnovnoj školi u mjestu Petkovci ubijeno je također više od 1.000 Bošnjaka. U istoimenom selu na brani je ubijeno još 1.000 Bošnjaka.
14. ili 15. jula 1995. godine u Ročevićima je ubijeno više od 1.000 Bošnjaka.
Organizovano, sistematsko i plansko ubijanje bošnjačkih civila izvršeno je i u Kozluku. Tu je također ubijeno više od 1.000 Bošnjaka.
14. i 15. jula u Kuli je ubijeno više od 1.200 Bošnjaka.
Šesnaestog jula na Vojnoj ekonomiji Branjevo ubijeno je više od 1.200 Bošnjaka.
Sve navedno u svojim presudama za genocid potvrdio je i Haški tribunal. Ove operacije na terenu predvodio je i nadgledao veliki broj oficira tzv Vojske Republike Srpske., od članova glavnog štaba do običnih vojnika. Način i organizacija ubijanja, pokazali su jasnu namjeru agresora da se pobiju svi Bošnjaci iz srebreničke enklave.