U povodu 75 godina od ustanka naroda i narodosti Bosne i Hercegovine, u holu Narodnog pozorišta Tuzla postavljena je izložba pod nazivom "Tuzla je izabrala antifašizam". U izradi izložbe i kataloga korištene su fotografije, dokumenti i stručna literatura iz Historijskog odjeljenja JU Muzej istočne Bosne, Tuzla.
U svom obraćanju prisutnima, jedna od autorica izložbe, kustosica Nataša Perić, istakla je da je Tuzla u Drugom svjetskom ratu bila jedan od glavnih centara antifašističkog pokreta. Glavna karakteristika, kada je u pitanju tuzlanski narodnoslobodilački pokret, jeste da su u njemu učestvovali građani bez obzira na nacionalnu i socijalnu pripadnost. Tuzlanski antifašisti su dočekali aprilski rat 1941. godine provođenjem zaključaka sa Oblasnog partijskog savjetovanja održanog u Bistarcu 30. i 31. marta iste godine. Organizacija omladinskih konferencija u Tuzli imala je za clj da ukaže na opasnost od fašizma i njegovih posljedica, te na neophodnost borbe protiv fašista.
Na izložbi su navedeni aktivisti NOR-a u Tuzli u pripremi ustanka i to: Cijetin Mijatović, Pašaga Mandžić, Ivan Marković Irac, Todor Vujasinović, Enver Šiljak, Albin Herljević, Ratomir Ratko Vokić, Salih Kurević Brđo, Tomislav Ramljak, Muharem Merdžić, Mahmut Bušatlija Buš, Muhamed Sadiković Škrab, Vladmir Perić Valter, Frida Lufer, Mevla Jakupović, Jusuf Jakupović, Fadil Hadžiefendić, Abdurahman Saračević Aco, Mustafa Vilović, Slavko Mičić, Mehmed Suljetović Memo, Rudolf Vikić, Amalija Lebeničnik, Andrija Lebeničnik, Gosto Lazarević, Džemal Mandžić, Franjo Herljević, Kosta Popov, Mustafa Mujbegović i Mitar Trifunović Učo.
Navedena su i imena pripadnika Husinske partizanske čete, Franjom Markovi, Ludvig Peštić, Ivo Kerošević, Ivo Marjanović, Ivo Bojanović, Petar Miljanović, Franjo Marković, Pejo Marković, Meho Azapagić, Mijo Kerošević Guja, Ilija Brkić, Diko Jakšić i Mijo Tomić.
Na otvaranju izložbe bilo je riječi i o tuzlanskim kvinslinzima. Navedeni su Tomo Frkatović, Drago Milas, braća Pipal, braća Keržan, sinovi Kamenjaševića, sinovi Kuzme Stanojevića, te je posebno istaknuta uloga Muhameda Hadžiefendića i njegove legije koja je formirana 1941. godine kao i Andrije Kruškovskog.
Izdavač kataloga je Grad Tuzla, a autori izložbe i kataloga su kustosica Nataša Perić i prof. historije Goran Karišik.
S.M.