Na ovogodišnjim Književnim susretima Cum grano salis, koji su trajali od 1. do 3. septembra, ljubitelji pisane riječi imali su priliku prisustvovati promocijama knjiga kao i razgovorima sa piscima iz regiona.
Za nagradu Meša Selimović na 16. Književnim susretima Cum grano salis, selektori iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore predložili su ukupno 17 romana. Izvor je sužen na pet romana:
- Svetislav Basara, "Anđeo atentata", Laguana 2015
- Hadžem Hajdarević, "Gdje si ti svih ovih godina", Dobra Knjiga 2015
- Robert Perišić, "Područje bez signala", Sandorf 2015
- Slobodan Šnajder, "Doba mjedi", TIM press 2015
- Dragan Velikić, "Islednik", Laguna, 2015.
Žiri u sastavu Mile Stojić, predsjednik, Filip David, Ivica Đikić, Emir Imamović Pirke i Milan Rakovac, na svojim sjednicama održanim u Tuzli 2. i 3. septembra, odlučio je da Nagradu za najbolji roman objavljen u 2015. godini na prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore dobije
Slobodan Šnajder za roman
Doba mjedi.
 Slobodan Šnajder, Jasmin Imamović, Mile Stojić |
Odluka je saopštena večeras na svečanosti koja je organizovana u Narodnom pozorištu Tuzla, a u obrazloženju predsjednika žirija Mile Stojića navodi se da je to roman o ljubavi u doba kuge.
Dobitnik nagrade Šnajder, između ostalog je rekao da inače nije dobijao puno nagrada, za razliku od pokojnog prijatelja i kolege Mirka Kovača ali da je baš priželjkivao nagradu "Meša Selimović" jer je to nagrada koja objedinjuje i ono o čemu piše.
Doba mjedi velika je priča o dvoje ljudi koji su odživjeli svoje živote u doba ekstrema te o njihovu potomku kojega je zapalo, kao ne baš sretno nasljedstvo, izaći na kraj s tom činjenicom. Georg i Vera, kako se u romanu zovu, imali su, naime, do neke tačke tih svojih života ekstremno suprotstavljene biografije. Oni se sreću čim je to bilo moguće a da ne bude pogibeljno, nakon što je ama baš sve na svijetu bilo protiv toga susreta. Potom odlaze različitim putevima, kad ih je baš sve upućivalo na to da ostanu zajedno.
Priča je evropska po tome što se dogodila u mnogo verzija, svjedočeći o moći ideologije koja zna podijeliti i sto i postelju, jučer kao i danas, također i u ovom stoljeću koje nije ništa manje obilježeno ekstremima. Iz različitih obzira, pa i zbog straha, ta je priča malokad ispričana do kraja.
Doba mjedi jest ujedno epska rijeka s mnogo pritoka, rukavaca, naplavina, što se teško probija prema svojemu dalekom ušću. Neki možda znaju da je rijeka Bosut neobična po tome što ponekad poteče prema svojemu izvoru.
Ti se izvori u romanu traže u mitskom vremenu, kada je šareni svirac hamelinski hodio njemačkim zemljama i skupljao njezinu mladost da je odvede u – Transilvaniju. Nešto bliže našem dobu, u godini 1770., grupa njemačkih kolonista dolazi u Wolkowar, u okviru terezijanskih reformi, i ostaje u Slavoniji. Poslije su nazvani Volksdeutscherima. Naracija o njima daje širi okvir dviju individualnih sudbina, sve do protjerivanja "etničkih Nijemaca" godine 1945. iz Šleske, Sudeta i Jugoslavije te do rasapa potonje.
Središnji dio romana događa se u Poljskoj, tom valjda najstrašnijem poprištu Drugogasvjetskog rata. Kraj romana pripada mjestima kamo dolaze i smireni i nesmireni, za koje velimo da su valjda mrtvi. |
Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948.) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač i dugogodišnji urednik kazališnog časopisa Prolog. Aktivan u različitim žanrovima. Prozu objavljuje od 1966. Od 1969. godine djeluje kao dramatičar pišući dramske tekstove kontinuirano, što se ne može reći i za izvođenja. Prevođen i igran u inostranstvu
Prisutnima se obratio i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović koji se prisjetio osnivanja Nagrade, snu da Tuzla postane vlasnikom najvažnije književne nagrade u regionu, te rekao moto koji često ponavalja "sve se može ostvariti ako se dobro zasanja". Osim o književnosti, piscima koji dolaze u Tuzlu gradonačelnik Imamović govorio je o političkoj situaciji, antifašizmu, uspostavljanju harmonije i važnosti njegovanja istinskih vrijednosti za opšte dobro.
Dosadašnji dobitnici nagrade "Meša Selimović" su:
Marinko Koščec – "Netko drugi" (Hrvatska) 2002
Irfan Horozović - "Shakespeare u Dar es Salaamu" (BiH) 2003.
Ivica Đikić - "Cirkus Columbia" (Hrvatska) 2004
Ognjen Spahić - "Hansenova djeca" (Crna Gora) – 2005
Sanja Domazet - "Ko plače" (Srbija) 2006
Miljenko Jergović - "Ruta Tannenbaum" (BiH) 2007
Mirko Kovač – "Grad u zrcalu" (Hrvatska) 2008
Bekim Sejranović- "Nigdje, niotkuda" (Hrvatska) 2009
Mirjana Đurđević - "Kaja, Beograd i dobri Amerikanac" (Srbija) 2010
Ludwig Bauer -"Zavičaj, zaborav” (Hrvatska) 2011
Faruk Šekić - "Knjiga o Uni" (BiH) 2012
Milorad Popović- "Karnera" (Crna Gora) 2013
Ivan Lovrenović - "Nestali u stoljeću" (Bosna i Hercegovina) 2014
Filip David - “Kuća sjećanja i zaborava” (Srbija) 2015
 Tuzlanski kamerni orkestar |
Publiku je svojim nastupima oduševio Tuzlanski kamerni orkestar koji je svirao poznatu filmsku muziku.
S.M.
