TUZLARIJE - VIJESTI

06.09.2016. u 08:26 Broj citanja: 3903
ANALIZA: Sivi oblaci nad bankarskim sektorom u BiH
Piše: Borivoje Simić

TuzlarijeSlab kreditni rast i manji prihodi od osnovne djelatnosti ozbiljan su znak da bankarski sektor u Bosni I Hercegovini trpi posljedice globalnih monetarnih događanja, koje su prenesene na domaće tržište, ali i da “stenje” zbog unutrašnjih teškoća, koje se osim u lošom poslovnom ambijentu ogledaju i u sve većim regulatornim zahtjevima.

Iako krajnji finansijski rezultat to ne pokazuje (ukupna dobit od 171 mil. KM u prvom polugdištu 2015. - podatak Udruženja banaka BiH), bankarski sektor se suočava sa izuzetno nepovoljnim okruženjem koje je ograničavajuće za njegov daljnji rast, a time i za veće kreditiranje, a što je osnovna poluga ekonomskog rasta.

Dvadeset pet banaka ostvarilo je u prvih pola godine ukupne prihode od 788,4 miliona KM, što je smanjenje za 1 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je sektor brojao jednu banku više, dakle 26 banaka.

Finansijski indikatori znatnog broja banaka pokazuju smanjenje prihoda od kamata, a što je logičan slijed tržišnih događanja.
“Najveći finansijski eksperiment u istoriji svijeta” (konstatacija šefa RIT Capital Partnersa, lorda Jacoba Rothschilda) koji provode centralne banke štampanjem jeftinog novca, niske kamatne stope i niski prinosi državnih obveznica posredno su se odrazili i na poslovanje banaka u BiH. Takođe, kamatne stope u BiH su dodatno snižene pojačanom tržišnom konkurencijom među bankama.

Gubitak dijela prihoda na kamatama banke su nastojale kompenzirati većim prihodima od usluga, pri čemu su neke posegnule za povećanjem naknada i(ili) provizija.
No, s obzirom na izraženu konkurenciju, jasno je da svaka banka mora biti na oprezu, jer može izgubiti klijente ukoliko u ovom segmentu “pretjera”.

Ukupni rashodi banaka bili su srazmjerni kretanju prihoda te su takođe manji za 1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period (ukupno su iznosili 613,2 mil. ), što pokazuje racionalan odnos banaka u pogledu troškova.

No, poređenje pojedinih elemenata poslovanja sa istim razdobljem prošle godine ne daje objektivnu sliku, jer su se glavni pokazatelji drastično promijenili upravo u ovoj godini.
Zapravo možemo govoriti o drugom kvartalu 2016. godine kao reperu koji pokazuje početak izraženo lošeg trenda koji se može snažnije manifestovati tek u periodu pred nama, pogotovo nakon što budemo imali priliku vidjeti uticaj odluke Upravnog vijeća CBBiH ( stupila na snagu u julu 2016. godine) o obaveznoj rezervi, prema kojoj stopa obavezne rezerve iznosi 10 posto, dok se na višak sredstava obračunava naknada po stopi koja je jednaka 50% stope koju primjenjuje Evropska centralna banka (ECB) na depozite komercijalnih banaka.

Iako je BiH prema dostupnim pokazateljima u prvih šest mjeseci zabilježila ekonomski rast nešto veći od 2 posto (projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH) kreditni rast ne prati taj tempo budući da je faktički zaustavljen.
U junu 2016. u poređenju sa istim periodom prošle godine kreditni rast iznosio je skromnih 1,3 posto, dok je u poređenju sa krajem 2015. godine – blizu nule.

Još na kraju prvog kvartala stopa kreditnog rasta iznosila je 3 posto, da bi u drugom kvartalu iz mjeseca u mjesec počela padati.
Krediti stanovništvu, koji su u proteklom periodu “vozili” ukupni kreditni rast, iznosili su u junu ove godine 16,9 mlrd. KM, a sa rasta od 4,2 posto na kraju prvog kvartala pali su na 2,9 posto na kraju juna, dok su krediti stanovništvu zabilježili pad sa 2,4 na 1,5 posto. Čak su i krediti odobreni svim novima vlada zabilježili pad od ‐10,6 posto.

Drugi kvartal je prekretnica i za depozite, koji takođe bilježe sličan trend pada. Depoziti su nakon rasta od 8,6 posto na kraju prvog kvartala pali na rast od 7,3 posto na kraju drugog kvartala, a nakon što su bilježili stopu rasta od 7,6 posto depoziti stanovništva pali su na rast od 6,8 posto u junu ove godine.
Kao logična posljedica ovoga i treći bitan element koji određuje poslovanje sektora, ukupna aktiva, ne bilježi rast u odnosu na kraj prošle godine, iako u odnosu na isti period 2015. ima stopu rasta od 6 posto.

Sve izrečeno upućuje da je u osnovnom segmentu poslovanja, kredita i depozita, za banke nastupio naročito pogoršan period u drugom kvartalu ove godine, a što je dijelom uticalo i na pokazatelje poslovanja za prvo polugodište.
Da je krajnji finansijski rezultat – bilans uspjeha - varljiva brojka pokazalo se i u ranijim godinama, kada su iskazane cifre na kraju godine često znale biti lošije nego na polugodištu. Finansijski rezultat nerijetko je ovisio i od stanja rezervacija za potencijalne gubitke, koje u prvom polugodištu 2016. u odnosu na prvo polugodište 2015. bilježe rast 4 posto, ali istovremeno i pad od 5 posto u odnosu na 31.12. 2015. godine.

Neki mediji preuranili su s ocjenama da je odluka Centralne banke BiH o obaveznim rezervama natjerala banke da povećano investiraju, navodeći samo jedan ventil koji bankama omogućava plasman viška novca – kupovinu vladinih vrijednosnih papira, dok svi drugi pokazatelji, kao što smo vidjeli, ne daju baš dobre nagovještaje za povećanu aktivnost banaka.
Najbolji demanti ovakvih navoda je stanje ukupnih obaveznih rezervi u prvom polugodištu ove godine, koje su iznosile 4,0 mlrd. KM uz stopu rasta na godišnjem nivou od 7,1 posto.

Pritom, višak obavezne rezerve banaka je iznosio visokih 2,47 mlrd KM uz stopu rasta od 7,6 posto.

Da banke još uvijek “gimnastikom” ostvaruju dobre poslovne rezultate navodi činjenica i da je nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih.
Broj zaposlnika iznosio je na kraju perioda 9.669, a što je manje za 3 posto ili za 250 u odnosu na kraj 2015. godine, a čak za 522 radnika, ili 5 posto manje nego u odnosu na isti period 2015. godine. Smanjenje je, dakle, evidentno uprkos činjenici da je u drugom polugodištu 2015. jedna banka – Banka Srpske – likvidirana.

Budući da su kreditne aktivnosti banaka smanjene, bankarski sektor i dalje bilježi visoku likvidnost, a i kapitaliziranost je, ukupno gledano, ostala na zadovoljavajućem nivou.

Ukupan kapital banaka iznosio je na kraju prvog polugodišta 2016. godine 3,49 mlrd. KM i veći je za 2 posto u odnosu na prvo polugodište 2015. godine, te je veći za 4 posto u odnosu na 31. 12. 2015. godine.

S ozbirom na trendove koji vladaju u okruženju, ali i u samoj BiH, može se sigurnošću tvrditi da će poslovanje bankarskog perioda u nadlozaćem razdoblju biti pod pritiskom, posebno imajući u vidu pomenute mjere Centralne banke BiH koje bi mogle imati velikog uticaja na pasivne kamate i depozite, ali i na cjelokupno poslovanje s ozbirom da se bankarska filozofija u ambijentu deflacije i negativnih kamata potpuno mijenja. Stoga je nužno da nadležne institucije, prije svega Centralna banka BiH, regulatori i minsitarstva finansija, preduzmu korake kako bi se podstakao kreditni rast, posebno u domenu privrede.
Uostalom, to je sadržano u Pismu namjere, kao jedna od obaveza koje su preuzele domaće vlasti.

(tuzlarije.net - Indikator.ba)               













Nakon što ga je napustilo preko 50 ljudi
Johnson pristao dati ostavku
Ruski napad na Ukrajinu:
Najnovija dešavanja
Ruski napad na Ukrajinu:
Pregled dešavanja 133-eg dana rata

07.07.2022. u 17:04
Usvojeno i u Domu naroda:
Zabranjena izgradnja malih hidroelektrana u FBiH


Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji, te je omogućeno da stupi na snagu osmog dana od objave u Službenim novinama Federacije BiH. Zakonom se se zabranjuje izgradnja malih HE instalisane snage do i uključivo 10 MW.

OPŠIRNIJE


07.07.2022. u 16:57
Održana 17. vanredna sjednica Vlade TK:
Utvrđen program kapitalnih investicija



Tuzlarije Na danas održanoj vanrednoj sjednici Vlada je utvrdila Program rasporeda sredstava sa potrošačke jedinice Kapitalni izdaci za korisnike budžetskih sredstava za 2022. godinu. Prema ovom dokumentu, za kapitalne investicije u kantonalnim institucijama i ustanovama, predviđeno je ukupno 7.990.857 KM.

OPŠIRNIJE


07.07.2022. u 16:52
Vlada TK usvojila Dokument okvirnog budžeta TK za period 2023 – 2025. godina


Tuzlarije Vlada je danas usvojila Dokument okvirnog budžeta Tuzlanskog kantona za period 2023 – 2025. godina. Glavni cilj ovog dokumenta je da osigura povezanost između prioritetnih politika Vlade Tuzlanskog kantona i načina na koje ona vrši raspodjelu budžetskih sredstava.

OPŠIRNIJE


07.07.2022. u 15:48 Broj citanja: 1255
U predmetu protiv medicinske sestre JZU UKC Tuzla:
Objavljena presuda na osnovu sporazuma o priznanju krivnje


Općinski sud u Tuzli objavio je presudu u krivičnom postupku protiv Eldine Mandžukić, kojom je optužena oglašena krivom za produženo krivično djelo – Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, u vezi sa produženim krivičnim djelom – Krivotvorenje službene isprave.

OPŠIRNIJE


07.07.2022. u 15:11
Saopštenje za javnost Fondacije Mozaik:
Ukinite PDV na doniranu hranu javnim kuhinjama!


TuzlarijeSvakodnevno se u Bosni i Hercegovini u više od 60 javnih kuhinja podijeli oko 16.800 besplatnih obroka, a nije zanemariv ni broj građana i građanki koji primaju dodatne pakete hrane. Zbog poskupljenja, broj korisnika i korisnica javnih kuhinja iz mjeseca u mjesec raste.

OPŠIRNIJE


07.07.2022. u 14:50
Uspješno realizirane „Sedmice sudske nagodbe“:
Općinski sud u Tuzli najuspješniji u BiH


TuzlarijeU periodu od 23. maja do 03. juna 2022. godine, u svim prvostepenim i drugostepenim sudovima u Bosni i Hercegovini organizovane su „Sedmice sudske nagodbe“. Tokom navedene aktivnosti sudovi su zaključenjem sudske nagodbe riješili 364 predmeta, što je za 44% više u odnosu na prethodnu godinu.

OPŠIRNIJE












OSTALE VIJESTI
Johnson: Dajem ostavku, ostajem premijer dok stranka ne izabere novog vođu
Ruska šefica diplomacije: Veleposlanstvo Donjecka počelo s radom u Rusiji
Ukrajina i Rusija komentirale odlazak Johnsona. Ukrajina pobjesnila na Tursku
Američki izvoz u svibnju na rekordnoj razini
Putin: Život u susjednim zemljama je dobar, ali u Rusiji je još bolji
EU zbog Rusije želi pomoći Tadžikistanu u izgradnji velike hidroelektrane
Putin sve više pritišće Lukašenka. Što ako se Bjelorusija stvarno uključi u rat?
Europska komisija: Odlazak Johnsona ne mijenja naš stav prema Sjevernoj Irskoj
Johnson nakon ostavke razgovarao sa Zelenskim
Putinov oligarh o Johnsonu: Ovo je neslavni kraj glupog klauna
Europska komisija: Tvrtke iz Belgije i Švedske napuhivale su cijene biogoriva
Slaba opskrba zadržala cijene nafte iznad 101 dolara
Što će se sada događati u Britaniji?
Ukrajina komentirala Johnsonovu ostavku
Nakon ruske odluke o naftovodu Kazahstan traži nove opskrbne rute
Tko će naslijediti Borisa Johnsona?
Novi ruski raketni napad na Kramatorsk: "Ima žrtava, opasnost nije prošla"
Analitičar: Ovaj grad je Ukrajini ključan. Ako tu ne uspije, to je signal Zapadu
Petero u bolnici nakon prve utrke s bikovima u Pamploni
Ukrajina: Rusi raketom pogodili tanker koji je mjesecima plutao u Crnom moru







SVASTARIJE

Ovo su 5 stvari koje su dovele do Johnsonovog pada

Ovo su naslovnice britanskih medija o Johnsonu: Očajnik, smrtno ranjen, glupan

Mađarska: Nećemo slati oružje Ukrajini, evo zašto

Kina: Jačamo stratešku suradnju s Rusijom

Prosvjednici u Skopju razbili prozore na zgradi parlamenta pa napali policiju

Johnsonu otišao još jedan ministar, vlada mu se raspada

Deseci milijuna ljudi u Kini opet u lockdownu

Njemačka se priprema za tešku krizu, uvodi mjere: ˝Pred nama su teške godine˝

Guinnessov rekord: 86-godišnja žena već 65 godina radi kao stjuardesa

Hotel na Ibizi nudi sobu u kojoj možete prespavati besplatno. Evo u čemu je kvaka


osmrtnicama ba



smrtovnice