Danas je upriličeno svečano otkrivanje spomenika Muhamedu Hevaiju Uskufiju, ocu bosanskog jezika, autoru bosansko-turskog rječnika, najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi, u Dobrnji (naselje Stara Dobrnja kod stare džamije).
Svečanosti je prisustvovao i Soner Sahin, ataše za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH, kao i veliki broj zvanica iz kulturnog, privrednog i javnog života. Spomenik je otkrio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, koji je tom prilikom rekao:
“Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli, te se u taj čas dosjetih
da skupim jedan rječnik na bosanskom jeziku, nek i on prema sebi bude jedno svjetlo…”
Napisao je, između ostalog, u Uvodu u svoj rječnik na bosanskom jeziku, Muhamed Hevai Uskufi 1631. godine. 380 godina od objavljivanja Bosansko – turskog rječnika, obilježili smo knjigom o ovom kolosalnom djelu, a danas 385 godina od objavljivanja ovog najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi, mi podižemo spomenik ocu bosanskog jezika, Muhamedu Hevai Uskufiju, ovdje u Tuzli, ovdje u Dobrnji, gdje se otac bosanskog jezika rodio 1601. godine. Zato se otac bosanskog jezika u svojoj pjesmi “Poziv na viru”, u kojoj između ostalog kaže “brat je mio koje god vjere bio”, potpisao DOBRNJANIN DOLNOSOLAN. Autor je prije 380 godina poželio: NEK I ON PREMA SEBI BUDE JEDNO SVJETLO…
Želja mu se ostvarila. Historija jeste svjetlost istine, a o svjetlosti kojom isijava ovaj najstariji rječnik štokavskog narječja u Evropi, pisali su, osim autora Muhameda Hevai Uskufija, Evlija Ćelebi 1660., Aleksandar Giljferding 1859., Otto Blau 1868., Stojan Novaković 1869., Mehmed Handžić 1934.,Derviš Korkut 1942., Muhamed Huković, Ahmet Kasumović, Ismet Smajlović 1990., Sven Meneslend 2011. i drugi. Svjetlost istine kojom i dan danas zrači ovo veliko i veličanstveno djelo Muhameda Hevai Uskufija, Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku, potrebna je u svakom, a pogotovo u ovom vremenu. Protiv mraka najbolje se braniti svjetlom, a bosansko-turski rječnik jest, kao što je rekao i njegov autor, sam po sebi jedno svjetlo.
Otac bosanskoj jezika stvorio je ovaj rječnik, ovo svjetlo, ovu knjigu koja predstavlja rodni list bosanskog jezika. Ako mi, njegovi nasljednici, ne održavamo svjetlost istine o najstarijem južnoslavenskom rječniku štokavskog nariječja u Evropi, bićemo sve češće žrtve primitivizma i neznanja, u vidu negiranja bosanskog jezika i Bosne i Hercegovine, kakvim se neprijatelji Bosne i Hercegovine odavno bave, a u posljednje vrijeme nas svojim bahatim primitivizmom, u vidu drskog negiranja istine o bosanskom jeziku izlaže Milorad Dodik.
Mi smo 2001. godine, u povodu 370. godišnjice objavili Bosansko-turski rječnik. Te godine, u Bosni i Hercegovini, na žalost, nije nas slijedio niko.Da bismo nastavili borbu za istinu o bosanskom jeziku, 2011. godine smo objavili još jednu knjigu posvećenu Bosansko-turskom rječniku i za tu priliku iz Upsale u Švedskoj, zahvaljujući profesoru slavistike i bosanskog jezika u Oslu, Svenu Meneslendu, obezbijdili smo i objavili najstariji poznati prijepis ovog rječnika. Na žalost i tada smo bili jedini u Bosni i Hercegovini. Danas, 385 godina od objavljivanja prvog bosanskog rječnika, kao rodnog lista bosanskog jezika, mi u Tuzli i to Dobrnji, u rodnom mjestu oca bosanskog jezika, podižemo ovo spomen obilježje, prvo i jedino u Bosni i Hercegovini. Želja nam je da svi gradovi u BiH, a pogotovo Sarajevo, slijedi naš primjer. Naš slijedeći korak je regulaconi plan za ovo važno područje i podrška u izgradnji spomen kuće posvećene Muhamedu Hevai Uskufiju, ocu bosanskog jezika, ovdje preko puta. Da ovdje dolaze školske i fakultetske ekskurzije, ljubitelji pisane riječi, da dolaze turisti. Ljubav i poštovanje prema Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku, nije dovoljno samo verbalno iskazati, nego i konkretnim radnjama i djelima dokazati”.
