Povodom 16. oktobra, Evropskog dana oživljavanja srca, služba za Hitnu medicinsku pomoć pri JZU Dom zdravlja „Dr. Mustafa Šehović“ održala je danas u prostorijama Konzum Family centra radionicu o korištenju automatskih električnih defibrilatora (AED) za građanstvo.
O važnosti današnje radionice razgovarali smo sa prim. dr med. sci. Hajrizom Alihodžićem, spec. urgentne medicine i certificiranim ALS instruktorom:
- Srčani zastoj predstavlja nagli prestanak cirkulacije krvi izazvan nemogućnošći srca da se pravilno kontrahuje i potisne krv u krvne sudove. Do srčanog zastoja može doći u svakom momentu, bilo da se nalazite u trgovini, na radnom mjestu ili kod kuće vaše srce može prestati sa radom. Prema statističkim podacima u zemljama Evropske unije godišnje se desi od 300.000-400.000 netraumatskih srčanih zastoja, dok poređenja radi do traumatskog zastoja srca dođe tek u 20.000-30.000 slučajeva. Jedini način da se srce vrati u normalni ritam jeste primjenjivanjem električne struje putem posebnih uređaja defibrilatora - kazao je Alihodžić.
Zbog činjenice da se srčani zastoj može desiti na mjestima gdje hitna medicinska pomoć ne može ekspresno doći, razvijeni su posebni automatski električni defibrilatori namjenjeni građanima.
- Radi se o u potpunosti automatskim uređajima koji sami odlučuju da li je defibrilacija potrebna, uz to navodeći pružatelja prve pomoći da istu pruži na pravilan način putem interaktivnog interfejsa.“ dodavši da pružanje prve pomoći u minuti poslije srčanog zastoja povečava šanse preživljavanja unesrečenog na 90%, pa makar to samo bile i grudne kompresije (op.a. „masaža srca“), koje se svake naredne minute smanjuju za 7 – 10 %. Ako se pomoć ne pruži blagovremeno, nakon 10 minuta sanse preživaljavanja su 5% - dodao je Alihodžić.
U Tuzli se, u prosjeku, svake sedmice dogodi jedan srčani zastoj. Nakon iznenadnog srčanog zastoja mozak može preživjeti samo tri do pet minuta bez kisika. To je mnogo manje vremena nego što prođe do dolaska Hitne medicinske pomoći. Zbog toga danas od deset žrtava srčanog zastoja preživi samo jedna.
Međutim, građani mogu uveliko pomoći promjeni ove poražavajuće statistike. Naime, srčani se zastoj u 60-70 % slučajeva događa kod kuće i građani su u čak 60-80 % slučajeva svjedocima srčanoga zastoja.
- Ni najorganizovanije ekipe hitne medicinske pomoći ne mogu unutar tri do pet minuta stići do unesrećenog, cilj nam je da omasovimo broj ljudi koji će započeti reanimaciju i na vještački način održavati cirkluaciju dok ne dođe stručna pomoć, izjavila je dr. Lejla Kuluglija Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Tuzla.
U radionici su učestvovali i studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli okupljeni oko Udruženja studenata „MEDICUS“, koji su imali priliku da dodatno usavrše svoje vještine kardiopulmonalne reanimacije te da se edukuju o korištenju automatskih električnih defibrilatora.
- Kao Udruženje studenata Medicus aktivno radimo na promociji i afirmaciji svih korisnih inicijativa koje se odnose na zdravlje naših sugrađana. Smatramo da je potrebno inicirati održavanjem ovakvih radionica na fakultetima te osnovinim i srednjim školama da bi se sve više mladih ljudi osposobilo, prvenstveno, za pružanje prve pomoći a uz to i korištenje ovakvih uređaja. Zasigurno bi navedeno spasilo veliki broj života. – mišljenja je Semir Hadžić, član Upravnog odbora udruženja.
Prisutni građani su imali priliku da obnove svoje vještine pružanja kardiopulmonalne reanimacije, na praktičan način, uz nadzor i mentorstvo vrhunskih stručnjaka iz Službe za hitnu medicinsku pomoć doma zdravlja Tuzla.
S.P.
