 Promotori: Seljubac, Pajević, Moker, Hadžimejlić, Hafizović |
Sudeći prema posjetiocima koji su stojali, te onima koji nisu ni mogli ući u Malu salu Bosanskog kulturnog centra Tuzla, promocija prevoda i komentara Rumijeve Mesnevije Ahmeda ef. Mešića mogla je biti organizovana i u puno većoj sali. O kako obimnom djelu je riječ govori i činjenica da je promocija trajala preko dva sata, a svakom od promotora je nedostajalo vremena da kaže sve što smatra bitnim.
Osamnaest godina svog života alim, mesnevija, šejh Ahmed ef. Mešić (1916-1994), profesor arapskog, perzijskog i turskog jezika, posvetio je prevodima i tumačenjima Rumijeve Mesnevije.
U izdanju Behram-begove medrese Tuzla, 22 godine nakon smrti ef. Mešića izdata su tri toma na 2.320 strana prevoda i komentara Mesnevije Mevlana Dželaludina Rumija.
O djelu, prevoditelju ef. Mešiću, te Rumiju, govorili su prof.dr. Izet Zikjri Pajević, dr. Mubina Moker, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, akademik Rešid Hafizović, te moderator dr. Sead Seljubac.
Prisutne su pozdravili i muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović i direktor Behram-begove medrese Ahmed ef. Hatunić, a program je upotpunjen i nastupom hora Behram-begove medrese.
- Znanje, koje se krije u koricama ovih knjiga, nije samo rezultat upornog i sistematskog učenja Ahmeda Mešića, odličnog učenika Behram – begove medrese, studenta Šerijatske sudačke škole i sarajevske orjentalistike, koji je na ispitima dobijao najviše ocjene i svojom odgovorima izazivao divljenje i oduševljenje svojih profesora, već je to i iskustveno znanje, proživljeno, prokušano i okaljeno na dunjalučkoj žeravici i vjetrometini, kroz čestiti život jednog dobrog čovjeka, istinskog derviša. Prevodilac se cijelim svojim bićem toliko saživio sa tekstovima koje je obrađivao da bi se skoro moglo kazati da smo na bosanskom jeziku dobili autorsko djelo o tesavvufu inspirisano neprevaziđenom poemom hazreti Mevlane i briljantnim komentarima merhum Abidin – paše i dr. Kjefafija, kome više ništa ne treba ni dodavati ni oduzimati, kazao je između ostalog prof. dr. Izet Pajević koji je i sam bio učenik uvaženog Mešića, te je još dodao da su dersovi iz Mesnevije, i okupljanja tim povodom, svojevrstan vid duhovne psihoterapije čiji se određeni elementi mogu pronaći u modernim psihoterapijskim metodama, a kada to govori specijalista neuropsihijatrije kao što je dr. Pajević, onda je jasno da je do tog zaključka došao kao vrsni poznavalac, kako Mesnevije, tako i čovjekove psihe, odnosno duhovnosti.
O djelu historijskog značaja, kojeg je Rumi napisao u 13. vijeku, a koje je u povodu obilježavanja 390 godina Behram – begove medrese Tuzla, izašlo na bosanskom, govorila je i dr. Mubina Moker, koja je također poznavala ef. Mešića, kojeg je kako kaže smatrala duhovnim vođom, koji je dobrim dijelom uticao na njen put u Teheran i dalju edukaciju.
Dr. Moker, koja je radila korekturu prevoda sa perzijskog, rekla je da u prevodu Mesnevije ima nešto Ahmedovsko, specifičnost komentara koji je pitak, čitljiv i ljudima koji nemaju vjersko obrazovanje. Ahmed ef. Mešić je uz prevod pisao svoje komentare i pojašnjenja, jedne prilike rekavši "meni nije stalo šta će ko misliti o mom skromnom radu, ne želim ostvariti materijalnu korist, nego ovo djelo približiti čovjeku".
Zanimljivo je da je tražio da oni, koji bi imali namjeru štampati njegov rukopis, ne izostave njegove emocije o kojima je pisao. Specifičan je, kako kaže dr. Moker, način na koji je pisao ef. Mešić koji navodi "ako bilo ko bude imao želju da moj rukopis umnožava ja ga molim da moje emocije ne izostavi, to mi je vruća želja, a mislim i moje pravo".
Svi koji su učestvovali u ovom velikom projektu, a to su između ostalih: Ahmed Hatunić, Izet Pajević, Omer Nakičević, Rešid Hafizović, Mubina Moker, Sadik Ibrahimović, Azra Hasanović, Ahmed Nuruddin Pajević, Ćazim Hadžimejlić, Kenan Branković, radili su predano na opsežnom djelu koje se, kako reče dr. Moker, stalno iznova čita "Mesnevija je knjiga zanavijek otvorena".
Promotori su govorili i da je Mesnevija djelo koje je na svjetskoj razini, kada je poezija a i proza u pitanju, koje se prevodi na mnoge jezike i ne treba ga vezati samo za muslimanski svijet jer je puno više od toga.
O velikanu Rumiju i njegovim djelima, a prije svega Mesneviji, govorio je i akademik Rešid Hafizović izražavajući radost što imamo prevod i komentare na bosanskom ali i žalost što se to ne radi više, jer ima mladih, nadarenih prevoditelja koji bi trebali raditi na približavanju Rumija našem čovjeku, čija su djela, kako kaže, "bezobalno more, Mesnevija je duhovna sofra kojom treba da se hrani muslimanski naraštaj. Mesnevija je to i još više od toga.
Akademik Rešid Hafizović je govorio i o istinskim vrijednostima islama, koje se prožimaju i kroz djela Rumija, a koja se nažalost, u novije vrijeme gube.
 Potomci, rodbina i prijatelji rahmetli ef. Mešića |
Promotori su govorili i o skromnosti ef. Mešića koji je preveo i sastavio komentare za ukupno 6683 bejta – dvostiha Mesnevije Mevlane Dželaludina Rumija, čiju je biografiju i sve što je za života napravio teško i pročitati, a koji je za sebe rekao da je tek praška pod nogama Rumijevim.
A kako je ef. Mešić volio da ga oslovljavaju sam je jednom prilikom rekao:
"Ja ne volim raznorazna titulisanja ni efendijanja, meni je najslađe da budem derviš, ali po mogućnosti pravi derviš. Neću, međutim, ni ružiti onoga ko me dobronamjerno nazove šejhom. Meni je stalo da me moj HALIK (Stvoritelj) i RAZIK (Hranitelj), Allah Uzvišeni, primi i prizna kao svog poslušnog, mizernog roba, a kako će me ljudi zvati, to uopšte nije važno – bar za mene. Ovo govorim iskreno, jer iskrenost mora biti odlika svakog pravog derviša! Najveći derviški mekam stepen je da čovjek bude ´abdi zelil´ (najsitniji i najsiromašniji rob Allaha Uzvišenoga). Meni je mnogo stalo do toga da kod svoga Rabba i kod ljudi budem čovjek i to po mogućnosti dobar čovjek. Oko toga se trudim, pa slijedite me, o moji derviši! Ovo je najbolja i najveća titula! Mimo nje meni ne treba druga!"
FOTO GALERIJA
S.M.
