Predizborna kampanja za lokalne izbore se, iako ne bi trebala da ima ikakve veze sa kantonalnim nivoom vlasti, značajno negativno odrazila na rezultate rada i Vlade i Skupštine TK. Dobar dio poslanika i članova Vlade, u ovom periodu, uključio u stranačke kampanje, zanemarujući svoje redovne obaveze.
Skupština TK je, u 3. kvartalu 2016. godine, doživjela pad i intenziteta rada i produktivnosti. Umjesto jedne redovne, radne, sjednice mjesečno, kakav je bio tempo u prethodnom dijelu godine, u čitavom 3. kvartalu održana je svega jedna redovna sjednica (uz 2 hitne, koje su na svom dnevnom redu imale tek jednu i dvije tačke dnevnog reda). Ovo je rezultiralo padom broja razmotrenih mjera, sa 38 u 2. kvartalu, na tek 17 u 3. Epilog ovog pada je da su ukupni rezultati Skupštine TK, u prvih 9 mjeseci 2016, najlošiji rezultati u posljednjih 6 godina. Ukupno je održano 9 sjednica i na njima razmotreno 78 mjera.
Gledajući strukturu mjera kojima se Skupština bavila u prvih 9 mjeseci 2016. godine, vidljivo je da izvještaji i informacije obuhvataju više od polovine razmotrenih mjera.
Na žalost, nadzoru nad radom menadžmenta kantonalnih institucija i javnih preduzeća od strane Vlade i Skupštine TK se ne pristupa s dovoljnom ozbiljnošću, a ocjene koje se daju često nisu motivisane podizanjem nivoa odgovornosti u radu menadženta i zaštiti javne imovine, nego stranačkom kontrolom i kadrovskim promjenama s političkom pozadinom. Podsjećamo, da je samo u posljednje dvije godine u TK pokrenuta krivična odgovornost više direktora kantonalnih institucija, čiji su izvještaji o radu, godinama unazad, prihvatani, a u diskusijama poslanika njihov rad ocijenjivan kao dobar i zakonit.
U prvih 9 mjeseci 2016. godine, usvojeno je, ukupno, 14 zakona, uz još 2 prihvaćena u nacrtu. Ovo je jedan od dva najlošija rezultata Skupštine, u radu na zakonima, u posljednjih 6 godina. Neki od nedonesenih zakona su izuzetno značajni i potencijalno bi mogli uticati na kvalitet života građana.
Još uvijek, ni u kom obliku nisu razmatrani (a trebali su biti): Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju pravne pomoći, Zakon o neprofitnom socijalnom stanovanju TK, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom i Zakon o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti.
"Svjetlo dana" ugledala su, u posmatranom periodu čak 4 zakona o obrazovanju, oko kojih je bilo oštrih diskusija i sukobljavanja na relaciji vladajuća većina – opozicija. Zamjerke su izrečene na nedovoljnu transparentnost procesa donošenja zakona, te na dodatnu politizaciju Obrazovanja, stranačku kontrolu nad imenovanjima i ugrožavanje autonomije Univerziteta.
U posmatranom periodu, u Skupštini je usvojena izuzetno važna Strategija razvoja TK za period 2016-2020, čije efikasno i pravilno provođenje može značajno uticati na ekonomska kretanja u narednim godinama, te, posljedično, na kvalitet života građana. CCI će, svakako, u nastavku, pratiti njenu realizaciju i efekte. Ovo je, međutim i jedina strategija donešena u ovom mandatu. Iako je u više navrata isticana potreba donošenja Strategije upravljanja dugom i Strategije obrazovanja u TK, iste za sada nisu ugledale svjetlo dana.
Skupština TK pokazuje nedovoljnu ozbiljnost u kontekstu realizacije obaveza koje proističu iz reformske agende. Vlada i Skupština su, još u fazi izrade planova za 2016. godinu, imale obavezu identifikovati one programske mjere koje podržavaju Reformsku agendu, sačiniti Kantonalni Akcioni plan za Reformsku agendu, i o tome izvjestiti PS BiH.. Vlada je ovu svoju obavezu riješila donošenjem akta
"Akcioni plan TK za realizaciju Reformske agende za BiH za period 2015.-2018. godina", dok se rasprava u
Skupštini TK na ovu temu uopšte nije otvarala. Dakle Skupština, traženi Akcioni plan nije usvojila, iako je većina mjera iz Akcionog plana planirana za razmatranje u Skupštini.
Ni u prvih 9 mjeseci 2016. g. nije održana nijedna tematska sjednica skupštine. I pored Vladine inicijative za održavanje tematske sjednice posvećene privredi, upućene još prošle godine, i inicijative poslanika Imamovića, za održavanje tematske sjednice na kojoj bi se raspravljalo o stanju u rudnicima TK, sa posebnim akcentom na stanje u Rudniku Kreka, te, pored drugih važnih pitanja o kojima bi vrijedilo organizovati zasebne, tematske, sjednice, Skupština od početka aktuelnog mandata nije održala nijednu.
Ni hapšenje i izricanje presude poslaniku Skupštine TK, zbog učešća u korupciji, nije bilo dovoljno za rezolutan stav nadležnih tijela Skupštine. Najvećom greškom u radu Kolegija i Administrativne komisije, u posmatranom periodu, smatramo nerazmatranje statusa poslanika Merseda Šerifovića i propuštanje prilike da se po prvi put u Skupštini TK dosljedno primjeni Etički kodeks. Pri tome, neadekvatna brzina reakcije i Skupštine i CIK-a, povodom izricanja pravosnažne presude Šerifoviću, rezultirala je time da je Šerifoviću tek tri i po mjeseca nakon izricanja presude oduzet mandat, a da je Skupština osobi osuđenoj na zatvorsku kaznu zbog korupcije, isplaćivala poslanički paušal.
Vlada TK, u trećem kvartalu, za razliku od Skupštine, nije smanjila intenzitat rada (naprotiv, čak je povećala broj redovnih sjednica), ali je, zbog smanjenja efikasnosti, u ovom periodu, doživjela ozbiljan pad broja razmotrenih mjera. Sa 412 mjera razmotrenih u 2. kvartalu, palo se na svega 278 u trećem, čime je prekinut kontinuirani rast produktivnosti u aktuelnom mandatu.
Bez obzira na loše rezultate u trećem kvartalu, po ukupnim rezultatima u prvih 9 mjeseci 2016. godine, Vlada TK zauzima 3. mjesto na kantonalnoj ljestvici, i po intenzitetu rada i po produktivnosti. Održano je 30 redovnih sjednica, što je nešto ispod prosjeka od jedne sjednice sedmično, koliko predviđa Poslovnik, i 15 vanrednih. Na njima je razmotreno 988 različitih mjera.
Kvantitet je, međutim, u značajnoj mjeri devalviran strukturom razmotrenih mjera. Različite odluke i rješenja, naime, obuhvataju čak 72% od ukupno na Vladi, u ovom periodu, razmotrenih mjera. Pri tome se preko 80% donesenih rješenja odnosi na razrješenja i imenovanja školskih odbora po školama u TK, iz čega proizilazi da je skoro četvrtina rada Vlade TK, u ovom periodu, bila posvećena kadrovskim pitanjima u školskim odborima.
S druge strane procenat tzv. sistemskih mjera, u ukupnoj masi, je gotovo zanemariv. Na zakone, otpada tek 2,5% od ukupnog broja mjera razmotrenih u prvih 9 mjeseci 2016. godine, a nije utvrđena nijedna strategija.
Utvrđen je program borbe protiv korupcije u TK, sa akcionim planom za njegovo provođenje – na tragu inicijative CCI-a s kraja prošle godine. Nakon brojnih otkrivenih i presuđenih slučajeva korupcije, u kojima su učestvovali i članovi Vlade, poslanici, službenici policije i direktori kantonalnih institucija, koji govore o nesređenom stanju, nepotizmu i zloupotrebama unutar institucija javne uprave, konačno su stvorene pretpostavke za sistemsku borbu protiv ove društvene bolesti koja razjeda i TK.
Ono što javnost, međutim, interesuje, su prije svega konkretni rezultati. Odnosno još ozbiljniji nastavak otkrivanja i procesuiranja slučajeva korupcije. I ozbiljan sistemski pristup, uz nedvosmislenu podršku svih političkih aktera.
Realizacija zakona u prvih 9 mjeseci 2016. godine ispod je prosjeka Vlade TK u prethodnom mandatu. 20 utvrđenih različitih zakona (od čega 18 u prijedlogu i 2 u nacrtu) blagi su pad i u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Pri tome su svega 6 zakona temeljni, novi, zakoni, a ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih dokumenata. O kvalitetu samih donesenih zakona, postoje oprečna mišljenja.
Od pozitivnih rezultata rada Vlade, u posmatranom periodu, treba spomenuti odlučno reagovanje, kojim je spriječena blokada kargo prevoza na Međunarodnom aerodromu tuzla. Vlada TK je odlučnom i proaktivnom reakcijom prema Vijeću ministara i Uredu za veterinarstvo BiH, Međunarodnom aerodromu Tuzla obezbijedila sve tehničke, kadrovske i druge pretpostavke za neometan promet roba animalnog porijekla i nastavak rada.
Krajem posmatranog devetomjesečnog perioda, od strane radnika firmi u stečaju, ponovo je vršen pritisak i istaknut zahtjev da vlada bude dosljedna u ispunjenju svojih obećanja prema njima. U nastavku je nešto i učinjeno. No... svi dosadašnji pristupi u rješavanju problema statusa radnika i pitanja pokretanja firmi u državnom vlasništvu, pokazuju da bez pomoći viših nivoa vlasti i bez sistemskog rješavanja, dugogodišnji problemi u privredi ne mogu biti efikasno riješeni.
Vlada kasni sa izvršavanjem svojih obaveza vezanih za usvajanje budžeta za 2017. godinu. Ni ove godine Vlada nacrt budžeta za narednu godinu nije utvrdila do Zakonom propisanog roka.
Vlada uporno demonstrira nedostatak socijalne osjetljivosti. U trećem kvartalu isplate dječijih dodataka su bile redovne, ali su ostala nerješena dugovanja i zaostaci iz prethodnog perioda. Priliku da promijene sliku o sebi kao vlasti koja je socijalno neosjetljiva Skupština i Vlada imaju već prilikom kreiranja Budžeta za narednu 2017. godinu.
I dok za isplate dječijih dodataka, čak i u porodicama nezaposlenih roditelja, nema para u Budžetu, za plate političara uvijek ima. I sa njihovim smanjenjem ide vrlo teško. Još uvijek nije poznato kakve je stvarne efekte donio zakon o platama javnih zvaničnika. Od strane Vlade i Skupštine nije urađena eks-post analiza Zakona, kako bi se provjerilo da li su primjenom ovog zakona uopšte postignute najavljivane uštede i kolike su one, ako postoje.
Radnički protesti imali su pozitivan uticaj na transparentnost rada Vlade. Izrazito kritički odnos sindikata "Solidarnost", primorao je Vladu da o svojim odlukama veoma često prema javnosti upućuje detaljne informacije, kao i to u kom pravcu i uz čije učešće se dalje mogu očekivati rješenja otvorenih pitanja.
Toj veoma dobroj praksi se moglo zamjeriti jedino što u informacijama nisu davani i jasniji rokovi za rješavanje problema, zbog čega je u javnosti ostala sumnja da se radi tek o "kupovanju vremena".
