Podsjećanje na 26.02.2007. godine Dan kada je Međunarodni sud pravde objavio presudu

26.02.2007.
Danas presuda po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid
Međunarodni sud pravde, glavni sudski organ Ujedinjenih naroda, donijet će danas presudu u slučaju tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za kršenje Konvencije o prevenciji i kažnjavanju genocida.

Javna sjednica održat će se u 10.00 sati u Velikoj dvorani pravde u Haagu, tokom koje će predsjednica Suda Rosalyn Higgins pročitati presudu. Odmah nakon javne sjednice, predsjednica Suda dat će izjavu za medije. Tužbu je u ime BiH još u martu 1993. godine podnio tadašnji zastupnik BiH, američki profesor međunarodnog prava Francis Boyle. Od tada je prošlo gotovo 13 godina do održavanja prve javne rasprave, 27. februara prošle godine. Očekuje se da ishod ovog procesa ima historijski značaj, jer će odrediti prirodu rata i krivicu za rat koji je razorio BiH od 1992. do 1995. godine. U tužbi protiv SCG, odnosno bivše SR Jugoslavije, bh. strana navela je da je nesrpsko stanovništvo BiH, posebno Bošnjaci, bilo žrtva genocida te da su većina žrtava bili civili i da je SCG počinila zločin radi stvaranja «Velike Srbije» na ruševinama bivše jugoslavenske federacije. Prije početka procesa, osim osporavanja nadležnosti Suda, SCG je nekoliko puta nudila direktno rješenje spora sa BiH. Zastupnici SCG su isticali da bi bilo bolje ići na dogovorno rješenje, nego na sudsku presudu, jer bi to ojačalo ekstremističke snage. Beograd je prije nekoliko godina ponudio da pomogne ponovnu izgradnju džamije Ferhadija u Banjoj Luci u zamjenu za odustajanje od tužbe, ali je ponuda odbijena. Osim Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 1992. godine, zastupnički tim BiH, predvođen Sakibom Softićem, oslanjao se i na neke presude Međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu. To se posebno odnosi na presudu protiv generala Radoslava Krstića 2001. godine za genocid i zločine protiv čovječnosti zbog masakra u Srebrenici 1995. godine, te presudu protiv Dušana Tadića 1997. godine zbog događaja u Prijedoru, kojom je utvrđeno da je sukob u BiH bio međunarodni konflikt. Posljednja javna rasprava održana je 9. maja prošle godine, kada je završnu riječ imala tužena strana. Glavni zastupnik tada još postojeće državne zajednice SCG Radoslav Stojanović zatražio je tom prilikom da Međunarodni sud pravde kao neosnovanu odbaci tužbu BiH za genocid i tako "presudi u korist pomirenja, a ne nastavka sukoba" na prostorima bivše Jugoslavije.

On je istovremeno pozvao Sud da se proglasi nenadležnim u odlučivanju po tužbi BiH protiv SCG za genocid. Iznio je stav da SCG ne negira da su tokom rata u BiH počinjeni teški zločini, ali je istaknuo da se "ta zlodjela ne mogu pravno kvalificirati kao genocid" i dodao da zastupnici tužbe "nisu dokazali da je postojala genocidna namjera niti plan ili projekt za provođenje genocida". Ukoliko odluka Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH bude pozitivna, bit će to prva presuda protiv jedne države za genocid, budući da se u poznatom Nirnberškom procesu njemačkih nacistima sudilo za pojedinačnu odgovornost.

Pored toga, SCG bi se suočila s plaćanjem ogromnih reparacija koje se mjere stotinama miliona dolara, jer je BiH tražila ratnu odštetu u iznosu koji ICJ bude odredio. (Hayat)

26.02.2007.
Presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu
Srbija nije počinila genocid, ali je odgovorna što ga nije spriječila

Rosalyn Huggins (Foto Reuters)

Srbija nije počinila genocid, odlučio je Međunarodni sud pravde u Hagu, izjašnjavajući se o tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid. Sud je, ipak, utvrdio odgovornost Srbije što nije spriječila i kaznila počinioce genocida u Srebrenici.

Predsjednica Međunarodnog suda pravde u Hagu Rozalin Higins izjavila je da je Sud zaključio da nije ustanovljeno da su masakr u Srebrenici izvršile osobe ili tijela koja su imala status organa odgovorne države, niti da su činila masakr prema uputstvima ili pod suštinskom kontrolom odgovorne države.

Predsjednica Higins je, tokom čitanja presude u postupku po tužbi, koju je tadašnja Republika BiH 1993. godine podnijela protiv Srbije i Crne Gore, tadašnje SR Jugoslavije, za genocid počinjen tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, kazala i da nije utvrđeno da su pripadnici vojne jedinice Škorpioni iz Srbije počinili ubistva po uputstvima ili pod kontrolom organa odgovorne države.

Prema njenim riječima, Međunarodni sud pravde je zaključio da djela onih koji su počinili genocid u Srebrenici ne mogu biti pripisana odgovornoj strani, na osnovu pravila Međunarodnog suda pravde o državnoj odgovornosti.

Sud je na početku čitanja presude potvrdio nadležnost u ovom slučaju.

(FTV)

26.02.2007.
Slike iz Haga

Čitateljica Tuzlarija koja se predstavila samo kao Emina, javila nam se iz Haga i poslala slike žena Srebrenice i malobrojnih Bosanaca i Hercegovaca koji su danas čekali na saopštenje presude Međunarodnog suda u Hagu. Slike i Eminin komentar objavljujemo u nastavku, bez korekcija i ispravki.

Postovani,

Saljem vam nekoliko slika sa danasnjeg skupa u Hagu da se vidi kako nam je malo stalo do nasih zena-heroja Srebrenice i ostalih majki koje izgubise svoje najblize..sramotno malo je doslo Bosanaca i Hercegovaca da im pruzi podrsku u njihovoj borbi za pravdu..pomalo su razocarano djelovale na kisi i vjetru stiscuci bijelo platno ispisano imenima ubijenih i nestalih.. odlucne u nadi da pravde ipak negdje ima docekase vijesti iz “Palate mira” u nevjerici.. ljudi moji da ste vi vidjeli te zene skrhane objavljenom presudom..ako im se ikako moze pomoci bar da ih u sto vecem broju docekate sutra u sarajevu..u hag su cak i nane bolesne i stare autobusom iz njemacke dosle....ono se samo vidjeti moralo da bi se vjerovalo..koja tuga i uzdasi su njima vladali..molim sve koji imaju mogucnosti da im se bar neka ljudska podrska da..u holandiji nas je bilo jako malo, na sram i stid svih..pozdrav i selam mojim tuzlacima

Emina

p.s. slike su hronoloski prikazane..

zene stoje i mirno i strpljivo cekaju presudu..citanje presude jednog gospodina iz “Drustva za ugrozene narode” te nevjerica i bol Srebrenicanki i ostalih majki...odlazak pred kapiju “Palate pravde” demonstrirajuci na presudu..na dvije slike je prikazan gosp. Smail Cekic koji cijepa dokumente suda te na takav nacin pokazuje “pravdu suda”..

Godinu ranije raspoloženje u pogledu ishoda presude bilo je posve drugačije:

26.02.2006.
Frensis Bojl, tvorac bh. tužbe protiv SCG
BiH će presudom dobiti stotinu milijardi dolara

Francis Boyle

Bosna i Hercegovina već je dobila tužbu za genocid koju je podnijela Međunarodnom sudu pravde u Hagu (ICJ) prije 13 godina. To se može vidjeti iz odluka Suda iz polovine aprila i od septembra 1993. Za mene je sada pitanje šta uraditi s presudom.
Vlastima BiH sugerirao sam prošlog jula da se suđenje i presuda iskoriste kako bi bila ukinuta Republika Srpska, ističe Frensis Bojl (Francis Boyle), profesor prava na Univerzitetu u Čikagu i tvorac tužbe za genocid.
U razgovoru za "Dnevni avaz" Bojl govori ne samo o tužbi već i o modalitetima realizacije presude.

Kako bi RS trebala biti ukinuta?

- To uopće nije težak zadatak. U septembru 1993. godine nadmoćno sam dobio ocjenu suda (14:1) da je Oven-Stoltenbergov plan - genocidan! Zamislite kakav je tek stav kada je RS u pitanju.
Imate nekoliko presuda - Krstić, naprimjer - u kojima je genocid dokazan pred Tribunalom za ratne zločine (ICTY). Dakle, moji argumenti iz septembra 1993. i nove činjenice dovest će do toga da sud mora odlučiti da RS bude ukinuta!

Praktično, kako bi to trebalo izgledati?

- Sud će donijeti odluku o ukidanju RS i to će ići pred Vijeće sigurnosti UN-a na provedbu.

A ratna šteta?

- Tom pitanju nismo se mnogo posvetili u vrijeme kada je tužba nastajala. Bošnjaci i Bosanci bili su na ivici istrebljenja, a Srbija je nastojala s lica zemlje zbrisati BiH. Zato je težište tužbe bilo na genocidu kako bismo time ukinuli odluku o embargu na isporuku oružja braniocima BiH i zaustavili podjelu zemlje po planovima različitih međunarodnih izaslanika.
Onda me predsjednik Alija Izetbegović zamolio da mu dam procjenu ratne odštete. Neka gruba procjena koju sam mu dao iznosila je oko stotinu milijardi dolara.

Koliko?

- Do tog iznosa došao sam analizom slučaja "Nikaragva protiv SAD". Ova centralnoamerička država od SAD je tražila 13 milijardi dolara za smrt 30.000 ljudi te zbog uništavanja polovine zemlje. Moja procjena bila je da je u BiH izginulo oko 250.000 ljudi i da su ogromne štete nanesene cijeloj državi.
Naravno, radi se o gruboj procjeni. Sud će odrediti detaljan iznos odštete nakon donošenja presude. Tada će biti otvorena nova procedura radi utvrđivanja tačnog iznosa.

Kako će odšteta biti naplaćena?

- ICJ će narediti Srbiji da plati štetu. Ako oni to ne urade, onda će se od Vijeća sigurnosti zatražiti akcija, uvođenje sankcija, zapljena imovine...
Usto, na osnovu presude Suda, svaki advokat na svijetu moći će krenuti na sudove svuda u svijetu i tražiti da se odšteta naplati. Sve što je u vlasništvu Srbije, osim diplomatskih predstavništava, može biti oduzeto i dato BiH na ime odštete.

Vi uopće ne razmišljate o mogućnosti da BiH izgubi tužbu?

- Ne! Pogledajte dvije odluke suda o kojima sam govorio tokom ovog razgovora u više navrata i vidjet ćete da je čak i ruski sudija, a Rusija je uvijek podržavala Srbiju, u svojim mišljenjima istakao da su te odluke jednake osudi za genocid. I to je tačno. Uvjeren sam da će BiH dobiti presudu u svoju korist.
Podsjetit ću da je prošlog ljeta Vijeće ministara SCG izdalo zvanično izvinjenje u kojem je preuzelo pravnu odgovornost za događaje u Srebrenici. Oni su samo naveli da se tamo desio ratni zločin, umjesto termina genocid. Time su priznali krivnju.

Srbija je već bankrotirala

- Za mene je pravo pitanje - šta s presudom. Uopće ne sumnjam da će BiH dobiti slučaj, ali šta onda. Srbija nema tih stotinu milijardi dolara! Za mene je ukidanje RS mnogo bitnije od naplate svog tog novca.
Ukidanjem RS, BiH postaje normalna država koja se može pridružiti EU i NATO-u.
Najbolji model za uređenje vaše zemlje je - švicarski. Ali, ljudi u BiH će odlučiti o tome. Jedino mogu reći da ni u kojem slučaju ne trebaju prihvatiti plan ustavnih promjena koje im sada nameće američka administracija. Njime se samo jača moć RS i dalje krči put za separaciju.

Tužba i za agresiju

- Optužbe za agresiju Srbije protiv BiH implicitno su sadržane u samoj tužbi. Morali smo se fokusirati na Konvenciju o genocidu kako bismo dokazali da su Srbija i Crna Gora rukovodile, de facto, trupama Radovana Karadžića te da se ne radi o građanskom ratu.
Advokat SCG, profesor Rozen iz Izraela, nastojao je uvjeriti Sud da je u pitanju građanski rat za koji SCG i Slobodan Milošević nisu odgovorni. No, to sam s uspjehom pobio.
Dakle, optužba da je na BiH izvršena agresija sadržana je u tužbi. No, sama tužba tako je zasnovana upravo zbog odredbi Konvencije o genocidu.

(Razgovaro: Sead NUMANOVIĆ - Avaz)

TUZLARIJE - VIJESTI