Razmatranje nacrta Zakona o porezu na dohodak i nacrta Zakona o doprinosima sa aspekta fiskalnog utjecaja na Tuzlanski kanton, jedinice lokalne samouprave i vanbudžetske fondove sa područja Tuzlanskog kantona bio je razlog i tema današnjeg sastanka kojeg je sazvala Vlada Tuzlanskog kantona, a kojem su ministra finansija TK Jakuba Suljkanovića sa saradnicima, te direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja i JU Služba za zapošljavanje prisustvovali poslanici stranaka koje čine poziciju u Domu naroda i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine FBiH, te predstavnici Grada Tuzle i općina sa područja našeg kantona.
Cilj sastanka bio je, imajući u vidu značaj donošenja navedenih zakona u odnosu na prihode budžeta Tuzlanskog kantona, budžete jedinica lokalne samouprave i vanbudžetske fondove sa područja Tuzlanskog kantona, upoznati sve relevantne subjekte sa procijenjenim fiskalnim efektima navedenih zakona na kantonalni i budžete Grada i općina.
Kako se u materijalu ustupljenom današnjim učesnicima sastanka navodi, pod pretpostavkom donošenja Zakona na predloženi način, da neoporezivi dohodak iznosi 700,00 KM, bez poreznih olakšica koje se sada primjenjuju i na način diferenciranih poreznih stopa, po varijantama, Tuzlanski kanton imao bi negativan finansijski efekat.
Zaposleni u samo jednoj djelatnosti na području Tuzlanskog kantona i to proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom ostvaruju prosječnu mjesečnu plaću 1.598,00 KM, te bi za samo 1.827 zaposlenih u navedenoj djelatnosti bio vršen obračun poreza na dohodak po stopi 20%. Naime, od ukupno 84.092 zaposlenih na području Tuzlanskog kantona, za 47.473 zaposlena ili 56,45% zaposlenih, dohodak po osnovu plaće bio bi neoporeziv jer ostvaruju prihode ispod 700 KM. Radi usporedbe, Kanton Sarajevo ima samo jednu djelatnost čija je prosječna plaća ispod 700,00 KM, odnosno ispod iznosa ličnog odbitka predloženog novim Zakonom, a to je djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane u kojoj je zaposleno oko 6.000 zaposlenika.
Porez na dohodak niti jednim procentom nije prihod budžeta Federacije BiH, te nije jasno kako je nacrt Zakona mogao biti utvrđen od strane Vlade Federacije, a da prethodno nije izvršena analiza finansijskih efekata primjene za svaki kanton pojedinačno.
Sa sigurnošću tvrdimo da će Tuzlanski kanton zbog velikog obima prerađivačkih kapaciteta u kojima je zaposlen najveći broj zaposlenika sa plaćama ispod 700,00 KM imati najveće negativne finansijske efekte, rečeno je danas.
Na sastanku je razmatran i nacrt Zakona o doprinosima, te su učesnicima prezentirane primjedbe i mišljenje Vlade Tuzlanskog kantona po ovom pitanju.
Nacrtom Zakona utvrđeno je da su u mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa uključene, između ostalog i naknada za prijevoz na posao i sa posla i naknada za regres.
U praksi to znači, da zaposlenik čije je mjesto prebivališta najudaljenije od mjesta rada, ima povoljniji položaj u odnosu na zaposlenika čije je mjesto prebivališta u mjestu gdje i radi. Npr. zaposlenici iz Kladnja ili Gradačca koji rade u Tuzli imaju pravo na naknadu troškova za prijevoz u iznosu od oko 200, odnosno 250 KM mjesečno, dok zaposlenici koji živi i rade u istom mjestu nemaju uopće pravo na naknadu ukoliko im je mjesto stanovanja do 2 km od mjesta rada ili imaju pravo na navedenu naknadu u iznosu od 45,00 KM. Dakle, zaposlenici su evidentno u neravnopravnom položaju, te bi na ovaj način zaposlenik sa istom vrstom i stepenom stručne spreme i godinama radnog staža imao različit penzijski osnov samo zbog činjenice što je živio u udaljenijem mjestu od mjesta rada u odnosu na zaposlenika čije je mjesto stanovanja i rada isto.
Slična je situacija i kod naknade za regres koja bi ušla u osnovicu za obračun penzijskog staža. U praksi, koja je danas navedena na primjeru Tuzlanskog kantona, a isto je i kod drugih kantona, imamo situaciju da u slučaju negativnog finansijskog rezultata (deficita) u poslovanju prethodne godine, ne postoji obaveza isplate regresa za tekuću godinu zaposlenicima, izuzev nosilaca pravosudnih funkcija. Dakle, nosioci pravosudnih funkcija u povoljnijem su položaju od zaposlenih u oblasti obrazovanja, policije, uprave, kulture i sl., obzirom da im isplaćena naknada povećava penzijski osnov, a uvijek je i veća od iznosa koji se isplaćuju ostalim zaposlenima. Drugi vid diskriminacije zaposlenika može se posmatrati za područje cijele Federacije BiH, na način da pojedini poslodavci, naročito javna preduzeća isplaćuju visoke naknade za regres, pri čemu zaposlenici koji primaju visoke naknade za regres ostvaruju i drugi vid povoljnosti a to je veći penzijski osnov, te isplata regresa kao naknade troškova za godišnji odmor dobiva drugu dimenziju po osnovu prava koja će se koristiti u budućnosti (visina penzije).
Sve navedeno ukazuje da je u postupku donošenja Zakona potrebno izvršiti dodatnu analizu dostavljenih primjedbi za dvije navedene naknade i osigurati da svi zaposleni imaju ista prava po istom pravnom osnovu na području cijele Federacija BiH, rečeno je danas.
