Književni teoretičari smatraju da se za poznavanje književnosti trebaju poznavati književni rodovi i vrste. Pa dalje navode da se razlikuju četiri književna roda: epski, lirski, dramski i diskurzivni, koji se dalje dijele na književne vrste te na žanrove.
Ističe se da je književnost književnost, ne može biti muška ili ženska. Čak neki smatraju da klasifikacija "ženska" negativno utiče na samopouzdanje žena, te se one često trude da pišu "muški", nekad i pod pseudonimom. Zašto to raditi? Takvim načinom razmišljanja i pisanja gubi se tanana nit ženske ruke u književnosti. Priča o ravnopravnosti ne isključuje pravo žena da budu žene, a muškarci muškarci u punom smislu riječi.
Možda je pogrešno reći za roman "Kako preživjeti smak svijeta" Jagode Iličić da je ženski, ali jeste. Knjiga je to o ženama kroz vrijeme i prostor, koju je napisala žena. Bez obzira kad živjele, žive ili će živjeti, žene prožimaju iste misli, težnje, nade.
Knjiga "Kako preživjeti smak svijeta" je topla, iskrena i životna, djelo je žene koja je iskusila i dobro i loše, susretala se s problemima, tražila rješenja i svoj put. Baš zato, što se s tim mogu poistovijetiti mnogi, svako ko uzme knjigu u ruke naći će nešto od proživljenog, doživljenog, nešto što će mu pokrenuti misli i emocije.
Iako je roman izdat 2017.godine, u cijelom romanu gotovo da nema vremenskih odrednica. Čak su i imena likova netipična tako da ne možemo ni imena vezati za vrijeme ili mjesto. Ne spominju se geografske granice, jedva koje poznato ime, tako da je ovo roman koji će sigurno i poslije dugo godina biti aktuelan.
U nastavku su neki od dijelova romana koji na najbolji način ilustruju stil pisanja, u kojima likovi romana govore o raznim temama. Moguće je da kroz njih možemo upoznati i razmišljanja autorice ili nas samo vješto navodi na pomisao da postoje i autobiografski elementi.
........................
Toliko je toga na Zemlji imalo da se istraži. Ljudi su, očigledno, ponavljali koncepte svoje zajednice u različitim vremenima. Njihovi odnosi mijenjali su samo izgled i formu ali su se zasnivali na istim principima.
Nevjerovatna količina bespotrebnih informacija koje su dijelili sprečavala ih je da sagledaju vlastite krugove u svim vremenima. Zaokupljeni borbom oko primarnih potreba preživljavanja, sasvim su gubili iz vida ono što bi njihova zajednica trebala biti. Poruke koje su im poslate preko svetih knjiga tumačili su na načine koji su odgovarali moćnicima.
........................
Gledala je kako veže prozirnu nit. Izgledao je sasvim predan onome što čini. Sjedili su zajedno a opet i nisu. Ne, nisu bili zajedno.
On je, možda, i sjedio tu, ali se zato ona stalno vraćala istim putem do onog mjesta u vremenu koje su oboje pokušali izbrisati, zaboraviti. ...... Neki pokvareni vremenski stroj vraćao ju je u onaj trenutak u kome je nepoznati ženski glas zarezao u nježno tkivo njezine bajke i nevidljiva ruka kidala joj je utrobu.
Od tada je putovala mučnim stazama zarastanja. Svijet je, odjednom, postao divlje, nepredvidljivo mjesto naseljeno dobrim, lošim, zlim kaubojima. Stvarnost se izobličila u krajolik kome više nije bila dorasla. Činilo se da su je presadili na neko strahovito iskrivljeno mjesto na kojem je neprekidno osjećala bol i sumnju.
........................
Tvoj bog živi u kućama
zazidali su ga u zidove šarenim prozorima.
Moj bog živi u krošnji drveća, zraku koji dijelim s pticama i biljkama.
Tvoj bog traži novac, moj bog je besplatan
Tvoj bog traži odjeću, odrede i dokumente
Moj bog se raduje kada smo pred njim onakvi kakvim nas je stvorio.
Možeš ga zvati kako želiš ali to je isti bog.
Ime mu je život ali bi se isto tako mogao zvati i ljubav ili spoznaja
Ili bilo kojim drugim dragocjenim imenom koje su izmislili ljudi
jer, oni mu kroje lik, odjeću i djela zavedeni svojim vlastitim izborima
ne gledajući u pravu stranu na kojoj se radost, boje neba i svježina jutra
ljubav i njeni zakoni.
Svi Mu pripadamo takvi kakvi jesmo i
On primada svima nama.
........................
Je li brat dobivao batine kad je bio mali?
Jeste i ja se osjećam grozno zbog toga – pokajnički sam odgovorila.
Zašto si to radila?
Mislim da me bilo strah da neće odrasti kako treba.
Pa, odrastao je baš kako treba.
Jeste, ali mene i dalje muči to što sam bila takva mama.
Jesi li mu rekla?
Jesam.
I šta ti je rekao?
Da ne brinem. Da je zaboravio.
Sigurno je zaboravio.
Ali ja nisam zaboravila. Voljela bih da mogu vratiti vrijeme.
........................
Iznad svakog školskog mjesta svijetlio je digitalni grafikon koji je pokazivao stupanj napretka djeteta. Razredi su brojali po četiri do pet učenika. Svako učeničko mjesto bilo je opremljeno opremom za oživljavanje, masažerima, spremnikom tečnosti i kalorija u obliku bombona. U stolice su ugrađeni simulatori letenja, ronjenja i plivanja. Sama stolica bila je izgrađena od memorijske pjene koja se u potpunosti prilagođavala tijelu učenika. Na vješalicama pored ulaznih vrata učionice visili su skafanderi koje su učenici oblačili kada su izlazili u školsko dvorište. Skafanderi su omogućavali privatnost i zaštitu svakog djeteta kao i disanje i navigaciju.
S.M.
