Sukobi procedura otežavaju izvoz voća i povrća

Trećeg dana 44. Sajma poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu održane su prezentacije na temu voća i povrća, s fokusom na izvoz i uvoz. Jedan od predavača bio je Nijaz Brković, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji je predstavio vodič za izvoz voća i povrća iz BiH u EU. Cilj vodiča je da potencijalnim izvoznicima približi poslovne prilike, te da ih motivira da voće i povrće što više izvoze van ove zemlje.

Nijaz Brkovic

„Vodič je namijenjen proizvodima koji su uzgojeni u BiH, a ponajviše se tiče procedure koju je potrebno proći kako bi se izvoz uspješno izvršio. S tim u vezi, izvoznik mora biti registrovan za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja, te posjedovati odgovarajuće certifikate, ali i voditi računa o zahtjevima tržišta, tržišnim standardima, privatnim zahtjevima kupaca, zahtjevima za kontaminante u hrani, te zahtjevima u vezi pakovanja“ rekao je Brković, navodeći da se detaljnije o svemu ovom može naći u samom vodiču.

Pomoćnik federalnog ministra iz ovog resora dotakao se i investicionog profila sektora voća i povrća, govoreći kako je zbog otežanih procedura veoma teško naći strane investitore.

„Naši konsultanti prikupljaju podatke i konstantno informišu strane investitore o načinu ulaganja u ovaj sektor. Međutim, kod nas su aktuelni tzv. sukobi procedura, gdje nerijetko dokumenti koji vrijede u FBiH ne vrijede u RS-u, i obrnuto. To je nešto što se treba što prije riješiti. Kada bi se procedure pojednostavile, investitore bi našli veoma brzo“, podvukao je Brković.

Velibor Trifković

Međutim, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni za sektor voća, stanje je više nego zadovoljavajuće. Kako kaže Velibor Trifković, rukodovilac sektora voća i povrća u okviru projekta USAID/Sweden Farma II, izvoz je u većem porastu nego uvoz, a u razmjeni dominira sektor voća.
„Najviše se izvozi jagodasto voće, a zatim jabuke i kruške, te šljiva. Najviše se uvozi banana i citrusi“, kazao je Trifković.
On je dodao kako se BiH treba fokusirati na pet glavnih proizvoda s kojima će izaći u Evropu, jer oni predstavljaju plodno tlo za buduće intenzivno poslovanje sa ključnim partnerima.
„Treba se fokusirati na zamrznutu malinu, krušku, jabuku, kornišon i šljivu. Partneri će vjerovatno ostati isti, s obzirom na korektnu suradnju prethodnih godina, a to su prije svega Srbija, Hrvatska i Rusija, a zatim i Njemačka, Italija, Belgija, Slovenija, Turska i Holandija“, završio je Trifković.
Iako je prisutan izvoz voća iz BiH, te količine još uvijek su male u odnosu na proizvodnju u našoj zemlji. Primjera radi, izvoz šljive je samo 4 posto u ukupnom izvozu voća iz BiH.

TUZLARIJE - VIJESTI

OSTALE VIJESTI