Jučer, u Međunarodnoj galeriji portreta: Predstavljena knjiga ˝Hronika - Konstantinović˝ autora Radivoja Cvjetićanina

Dobro djelo nekog pisca nekad je i teret u smislu da pisca uvijek vežu za to jedno djelo iako je ono što je radio daleko više. Knjiga "Filosofija palanke" Radomira Konstantinovića mnogim je prva asocijacija na značajnog srpskog pisca i filozofa.

Za njega je palanka nešto između sela i grada, palančanima je važnije da slijede put palanke nego svoj vlastiti. Konstantinović je bio sve, samo ne palančanin jer je uvijek razmišljao svojom glavom i kročio svoj put.

Konstantinović 1928 - 2011

Djetetu univerzitetskog profesora, ministra, kraljevog učitelja, koji ga je uporedo sa srpskim učio i francuski jezik, mnoga vrata su bila otvorena ali ih je on svojim pisanjem jedna po jedna zatvarao. Nije ni želio biti s ljudima koji predstavljaju Srbiju protiv kakve se on bori.

Često se kaže "angažovani inletektualac", a Konstantinović je to doista bio, on se svim silama trudio da piše o zlu koje se nadvilo nad društvo, ušlo u sve njegove pore.

Pet dana nakon opsade Sarajeva 1992. godine Konstantinović je osnovao Beogradski krug nezavisnih intelektualaca koji se protive ratu. Definisao je drugu Srbiju koja se ne miri sa zločinima. 1994. godine osnovao je Duštvo za zaštitu istine o NOR-u. Kada je umro u Beogradu 2011. niko od zvaničnika i političara nije došao.

Za njega je pravi patriota Srbije bio čovjek koji nije nacionalista, patio je što se Srbija veže za ratna razaranja i zločine, i nadao se da će nekada asocijacije na Srbiju biti drugačije.

Mile Stojić, Radivoje Cvetičanin, Slobodan Šnajder

Sve koje zanima život i rat Radomira Konstantinovića, mogu pročitati više u knjizi koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u Beogradu "Hronika – Konstantinović" koju je napisao Radivoje Cvetićanin.

Knjiga ima preko 800 stranica, 100 fotografija, brojne dokumente, 1000 u indeksu navedenih imena, jučer je u okviru Književnih susreta Cum grano salis promovirana i u Tuzli.

Cvjetićanin i Šnajder razgovaraju prije promocije

O knjizi su govorili Mile Stojić, Slobodan Šnajder i autor knjige Radivoje Cvetićanin.

Slobodan Šnajder kazao je da je riječ o veličanstvenoj knjizi koja ostavlja bez teksta. Šnajder je uporedio Konstantinovića i Krležu, kazavši da su svetionici u južnoslavenskom prostoru.

U svom izlaganju Šnajder je, prisjećajući se života Konstantinovića, kazao da jedino možes biti sam u zavičaju. U inostranstvu "ti si drugi, ne pripadaš njima ali si u stanju da ih posmatraš i kažeš šta mislis o njima. Ali potpuno sam možes biti samo u zavičaju".

Tuzlarije

Mile Stojić pitao je autora kako je došao na ideju da piše o Konstantinoviću, te je autor rekao da je dvije godine prije njegove smrti bio u posjeti Konstantinoviću. Razgovarali su o svemu, te se dotakli nekih događaja iz života. Tada se i rodila ideja da napiše hroniku o životu jednog čovjeka na način da to ne bude biografija.

Autor knjige smatra da će dežurnim kritičarima i mrziteljima Konstantinovića, nakon dokumentovanih činjenica, biti teže da plasiraju laži, a i na neki način je htio da ga "raširi", da prikaže šta je sve radio, da je to puno više od "Filosofije palanke".

Mile Stojić ukazao je i na skromnost autora koji je za djelo, na kojem je radio pet godina, rekao da je tek građa za nekog biografa. Stojić je za Konstantinovića kazao da je iz "beogradske škole lijepog pisanja" koji je zadirao u kompleksnost političkih problema. Kada se Konstantinović vratio iz posjete ratnom Sarajevu, užasnut onim što je vidio, Dobrica Čosić mu je rekao "sve bi ti oprostili osim što si balijama išao na noge".

Radomir Konstantinović pisao je pjesme, romane, eseje, teorijske radove, radio drame, pisao kolume.

Za svoj rad Konstantinović je dobio brojne nagrade:

Nagrada Beogradskog univerziteta za poemu "Srce u plamenu", 1949.
Nagrada Udruženja književnika Srbije za roman "Daj nam danas", 1955.
NIN-ova nagrada kritike za roman "Izlazak", 1961.
Nagrada sarajevskog časopisa "Izraz" za najbolji esej godine "Gde je Tolstoj", 1962.
Nagrada "Đorđe Jovanović" za "Filosofiju palanke", 1971.
Godišnja nagrada Radio Beograda za Filosofiju palanke, 1971.
Nagrada željezare Sisak za esej o Oskaru Daviču, 1971.
Oktobarska nagrada grada Beograda za eseje objavljenje u časopisu "Treći program", 1972.
NIN-ova nagrada "Dimitrije Tucović" za eseje objavljenje u časopisu "Treći program", 1979.
Nagrada "Braća Šimić" za esej o Hamzi Humi, 1979.
Sedmojulska nagrada SR Srbije, 1981.
Odlikovanje "Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom", 1981.
Nagrada grada Beograda za izdavački poduhvat izdavačkim preduzećima "Prosveta", "Rad" i "Matica srpska" za delo "Biće i jezik", 1983.
Nagrada "Miroslav Krleža" za knjigu eseja "Biće i jezik", 1985.
AVNOJ-eva nagrada za književnost, 1985.

Radivoje Cvetićanin zahvalio se na prilici da se knjiga predstavi u Tuzli te rekao da će poslati koji primjerak u Biblioteku.

S.M.

TUZLARIJE - VIJESTI