Povodom partnerstva švedske Agencije za zaštitu okoliša (SEPA) sa Bosnom i Hercegovinom, a u vezi s poboljšanjem procjene i upravljanja kvalitetom zraka, danas je u Gradskoj upravi Tuzla održan radni sastanak, kako bi se izvršila procjena postojećeg stanja i pripremile odluke o finansiranju projekata od strane Vlade Švedske. Naime, ambasada Švedske u BiH angažovala je Švedsku agenciju za zaštitu okoliša (SEPA), zajedno sa Švedskim hidrometeorološkim institutom (SHMI) za pripremu dugoročnog programa iz oblasti unapređenja kvalitete zraka u BIH, koji će biti razvijen u saradnji sa partnerskim institucijama u Bosni i Hercegovini.
U predstojećem šestomjesečnom periodu predstavnici SEPA i SHMI će obaviti više posjeta i sastanaka sa BIH institucijama na različitim nivoima, a cilj im je detaljna procjena postojećeg stanja i priprema prijedloga za dugoročni program koji će biti osnova za odluku Švedske o finansiranju. Sastanku je, u ime SEPA-e, prisustvovala gđa. Sarah Barnekow.
Predstavnici Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ i Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline, upoznali su gospođu Barnekow sa stanjem u ovoj oblasti u gradu Tuzla, kao i sa izazovima sa kojima se lokalna vlast susreće. Naglašeno je da je Grad Tuzla, širenjem mreže toplifikacije, korištenjem panela i energije sunca, postao regionalni lider i u energetskoj efikasnosti i zaštiti čovjekove okoline, ali i da još puno toga treba uraditi kako bi se nivo aerozagađenja doveo do prihvatljivog, prije svega za očuvanje zdravlja ljudi.
Predstavnica SEPA-e upoznata je i sa ograničenim nadležnostima, pa samim time i resursima kojima lokalne vlasti raspolažu za provođenje aktivnosti u ovoj oblasti. Sastanak je održan u vezi sa pripremom dugoročnog plana, sačinjenog od niza projekata, koji za cilj imaju smanjenje aerozagađenja na području grada Tuzla i ovog dijela BiH. Od ovog projekta očekuje se tehnička vrsta pomoći u obliku nabavke adekvatnih uređaja, instrumenata i alata za kvalitetniju kontrolu i prognoze kvalitete zraka.
Na osnovu raspoloživih pokazatelja zaključeno je da domaće institucije, koje su nadležne za okoliš i hidrometeorološki zavodi, nemaju dovoljno kapaciteta, te je za rješenje ovog problema pomoć neophodna. Uspješna implementacija ovog programa jako je važna, jer je Svjetska zdravstvena organizacija BiH rangirala kao treću po zagađenosti zraka.
Ekološka svijest stanovnika smatra se jednako efikasnom kao i stalna kontrola kvalitete zraka.
