Izvor: AA
Mrkonjić-Grad mjesto je u kojem je prije 74 godine odrano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na kojem su donesene odluke o obnovi dravnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj gradić u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smjeten gotovo na pola puta između Sarajeva i Bihaća, spominje se uglavnom jo samo na dananji dan, 25. novembar, javlja Anadolu Agency (AA).
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Zavreno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro. Prvo zasjedanje Zemaljskog antifaističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH - ZAVNOBiH, koje je bilo i konstituirajuća skuptina, odrano je uz prisustvo 141 delegata, od 173 delegovanih. ZAVNOBiH je osnovan kao centralno političko predstavnitvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) i najvieg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima je izraena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova, koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
Paučina i polupana stakla
U Mrkonjić-Gradu se nalazi Spomen-muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i drutvenog ivota grada, otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godinjice prvog zasjedanja.
Paučina, polupana stakla na provaljenim ulaznim vratima, uniteni pod na kojem su razbacane slike i pisane poruke na panoima prislonjene uza zidove i unitene stolice na bini prizor je koji je ranije zatekla ekipa Anadolu Agency u kući u kojoj je prije 74 godine, 25. i 26. novembra, odrano Prvo zajedanje Zemaljskog antifaističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) na kojem je potvrđen kontinuitet dravnosti Bosne i Hercegovine u novijoj historiji.
Na podu uza zid, umjesto na ulazu, stoji mermerna ploča koja svjedoči o historijskom značaju objekta, na kojoj je napisano: 25. i 26. novembra u ovoj zgradi odrano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni temeljni zbratimljene, slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine u federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji.
Na stepeniku ka bini, pranjava i otećena parola: "ivjeli nai veliki saveznici - Sovjetski savez, Engleska i Amerika".
Dokaz je to da tako vano mjesto historijsko mjesto za Bosnu i Hercegovinu "ivi" samo jedan dan - kada delegacije dođu da obiljee događaj. I, ponovno, tek naredne godine, na isti datum.
ZAVNOBiH je bio najvii dravni organ antifaističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke dravnosti.
Malo je ostalo od tadanjega sjaja. U kući u kojoj je odrano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a nismo zatekli čak ni biste njegovog prvog predsjedavajućeg dr. Vojislava Kecmanovića i sekretara Hasana Brkića. Samo postolja na kojima su stajali, i to u holu Kulturno-sportskog centra Mrkonjić-Grada, udaljenom nekoliko stotina metara od kuće u kojoj je odrano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Od svih bista sačuvana je na postolju jedino ona Đure Pucara Starog, ali i ona vidno otećena. Jedini autentični predmeti iz 1943. koji su donekle sačuvani su dijelovi drvenih stolica. Ali i one su znatno otećene i upropatene.
Nacionalni spomenik koji propada
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 6. novembra 2002. godine je Muzej Prvog zasjedanja Zemaljskog antifaističkog vijeća narodnog oslobođenja u Mrkonjić Gradu, zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Odlukom je Vlada Republike Srpske bila duna da preduzme odgovarajuće pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zatitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika iz ove odluke. Vlada Republike Srpske bila je duna i da osigura sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije u cilju vraćanja objekta Muzeja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu u stanje prije 1992. godine. S obzirom na historijski značaj objekta Muzeja u Mrkonjić-Gradu potrebno je, navedeno je tada u odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, da se pristupi izradi detaljnog plana zatite i obnove objekta.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske bilo je duno je da prikupi podatke o pokretnim dobrima koja su se nalazila u objektu i izvri njihov povrat, nakon čega je bilo duno da dostavi te podatke Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.
Objekt je, inače, namjenski izgrađen 1896. godine kao trgovina. Zgrada u kojoj je odrano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, 1943. godine, vlasnitvo je porodice Gaić, koji su u tom objektu do 1941. godine drali kafanu. U augustu 1942. godine pomenuta zgrada pretvorena je u Dom kulture. Objekt je 1953. godine, odlukom Izvrnog vijeća SRBiH, pretvoren u Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. U okviru pripremnih aktivnosti na obiljeavanju desetogodinjice prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, općinski organi vlasti Mrkonjić-Grada su pristupili preuređenju i adaptaciji same zgrade i okolnog dvorita (skidanje krova, preuređenje enterijera, postavka istorijskih dokumenata, uređenje prostora oko objekta).