Foto: AA
U Tuzli i okolini, jednom od najvećih rudarskih centara Bosne i Hercegovine, rudari su uvijek bili cijenjeni, a ovo je mjesto jedinstveno zbog svojih "bijelih rudara" koji proizvode sol i "crnih" koji kopaju ugalj.
Iako se u većini obdaništa i škola više ne organiziraju priredbe povodom Dana rudara, ljudi koji zarađuju rudarski, tzv. hljeb sa sedam kora, svoj će praznik proslaviti u društvu kolega, uz pjesmu, smijeh i veselje.
Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je Rudnik uglja "Mramor" kod Tuzle, koji je uz rudnike i površinske kopove u Dubravama i Šikuljama u sastavu Rudnika "Kreka".
Provjera da li su svi izašli
Rad u Rudniku "Mramor" organiziran je u tri smjene. Prva smjena radi od 7 do 15 sati, druga od 15 do 23, a treća s radom počinje u 23 i završava u 7 sati.
Rudari na radno mjesto dolaze oko 45 minuta ranije zbog uzimanja zaštitne opreme, prozivke i raspoređivanja na radne zadatke. S obrocima koje nose u ruksacima, uz pozdrav "sretno", silaze u jamu, zaposjedaju radilišta i rade, a na kraju smjene ponovo se vrši prozivka, da bi se provjerilo da li su izašli svi radnici koji su sišli u jamu. Nakon toga slijedi izlazak iz jame, tuširanje i presvlačenje, a zatim stiže naredna smjena i ciklus se nastavlja.
Sanel Dugalić zaposlen je u rudniku 12 godina i radi na dubini između 100 i 150 metara. Prisjeća se da mu je u prvoj sedmici kada je počeo raditi bilo prilično neobično. Imao je određenu dozu straha i osjećao je pritisak zemlje. Kasnije se, kaže, navikao. Svjestan opasnosti posla, kaže da iz kuće nikada ne odlazi bez pozdrava niti se vraća bez osmijeha na licu, uprkos svim poteškoćama s kojima se susreće tokom smjene.
"To je tako, posao je opasan i ne znamo hoćemo li danas izaći iz jame ili nećemo, tako da se kod kuće pozdravimo svaki put, i kada odlazimo i kada dolazimo. I dijete čeka. I kada pođem dijete isto pozdravi", navodi Dugalić.
Sin poginulog rudara postao rudarU ovom se rudniku 26. avgusta 1990. godine dogodila stravična rudarska nesreća, najveća u Bosni i Hercegovini i u bivšoj državi. Usljed eksplozije poginula je najmlađa "Krekina" smjena od 180 rudara, iza kojih je ostalo 365 djece. Damir Brašnjić, tada šestogodišnji dječak, ostao je bez oca. Brašnjić danas radi u istom rudniku kao mašinski poslovođa na klasirnici i zamjenik je predsjednika Sindikata sindikalne podružnice "Mramor".
"Sve porodice koje su ostale članice fonda ˝26. avgust˝ u potpunosti su ispoštovane i sva djeca koja su željela da se školuju, imala su stipendije i apsolutnu podršku Rudnika Kreka", izjavio je Brašnjić.
Navodeći rezultate rada, podsjetio je da su Rudnici "Kreka" po proizvodnji daleko vodeći u Federaciji Bosne i Hercegovine i da donose polovinu ukupne proizvodnje uglja. Na mjesečnom nivou, cifre se kreću od 185.000 do 195.000 tona uglja.
Pored otkopavanja, u "Mramoru" se dnevno otvara do 20 metara novih prostorija mehaničkim načinom i izradom bušotinsko-minerskih radova. "Krekini" su rudari, tvrde sagovornici AA, sposobni izvršiti svaki cilj i zadatak, a svaki je rudar, ističu, ako to situacija zahtijeva, ujedno i inovator.
"To su pokazatelji koliko su radnici Rudnika Kreka sposobni i koliko znaju da sa ovakvim neulaganjima postignu takve proizvodne rezultate", smatra Brašnjić.
U "Kreki" se nadaju obećanim investicijama od strane Elektroprivrede BiH. Navode da investiciona faza u drugim rudnicima koji su u okviru koncerna teče mnogo boljim intenzitetom.
"Nakon dužeg perioda turbulencija i nejasnog cilja rudnika ˝Mramor˝, mislim da on polako poprima konture rudnika s jasnom vizijom i planom, što je najviše zasnovano na činjenici da očekujemo uskoro ulaganje od strane Elektroprivrede (BiH) u vidu nabavke novog mehanizovanog širokog čela koje bi zamijenilo postojeće u reviru Mramor", izjavio je Amer Saletović, rudarski poslovođa.
Osim nabavke nove opreme, uposlenici očekuju i zapošljavanje novih kolega, a ukoliko se to ispoštuje, ovaj rudnik, navode, može imati višedecenijsku budućnost.
