Danas se održava redovna sjednica Gradskog vijeća Tuzla. Uz redovni dio sjednica ima i tematski dio na kojem će se raspravljato i o problemu aerozagađenja. Osnovu za raspravu predstavljat će Informacija o problematici aerozagađenja na području grada Tuzla koju su pripremile Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline, i Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ. Informaciju u nastavku prenosimo u cijelosti:
INFORMACIJA
o problematici aerozagađenja na području grada Tuzla
Građani Tuzle, naročito zimi, trpe veliko aerozagađenje. Aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH, svih pravnih lica i građana, treba da budu usmjerene u cilju: OTKLANJANJA AEROZAGAĐENJA U TUZLI, U NAJKRAĆEM MOGUĆEM ROKU
NAJVEĆI UZROCI AEROZAGAĐENJA U TUZLI
1.TERMOELEKTRANA Tuzla ima staru tehnologiju, blokove stare od 40 do 55 godina (prosječni rok trajanja je od 20 do 25 godina), još nema uređaje za odsumporavanje, a godišnje spali oko 3,8 miliona tona uglja i emitira oko 50.000 tona SO2 u atmosferu. Domaćinstva, pojedini privredni subjekti i institucije na području grada Tuzla, spale do 250.000 tona uglja godišnje.
Studija „Zdravstveni trošak koji niko ne plaća – kako nas TE na ugalj čine bolesnima“ koju je HEAL (Health and Environment Alliance – najveća evropska mreža koja se bavi uticajem onečišćenja okoliša na zdravlje) objavila 2013. godine, između ostalog, obrazlaže da emisije iz termoelektrana na ugalj značajno pridonose onečišćenju okoliša. Npr. u augustu 2003., kada je došlo do prekida proizvodnje električne energije u SAD-u i Kanadi, 24 sata nakon nesreće zabilježene su 90% manje koncentracije SO2, 70% manje emitiranih čestica, a koncentracija štetnog ozona pri tlu je upola smanjena.
Dakle, Tuzla se razlikuje od drugih gradova i općina u BiH, po tome što ima termoelektranu, koja spali 94% od ukupno spaljenog uglja u Tuzli, a nema uređaj za odsumporavanje. Da Termoelektrana ima uređaj za odsumporavanje, u zraku bismo imali preko 90% manje SO2, u odnosu na sadašnje stanje.
1.1. RJEŠENJE PROBLEMA - UGRADNJA UREĐAJA ZA ODSUMPORAVANJE
Ovaj problem moguće je riješiti samo ugradnjom uređaja za odsumporavanje u Termoelektranu.Tako bi problem aerozagađenja sumpordioksidom bio smanjen za preko 90%.
Na sastanku sa rukovodstvom Elektroprivrede, obaviješteni smo da je ovo preduzeće donijelo investicionu odluku i time započelo pripremu za nabavku i ugradnju uređaja za odsumporavanje.Očekujemo realizaciju u najkraćem mogućem roku.
Zahtijevamo da osnivač Elektroprivrede BiH, Vlada Federacije, pomogne Elektroprivredi u rješavanju ovoga problema i to na slijedeći način:
a) da vrati Elektroprivredi BiH akumuliranu dobit (preko 60 miliona KM) i odredi da namjena tih sredstava bude ugradnja uređaja za odsumporavanje u TE Tuzla.
Naime, Vlada je preuzela od Elektroprivrede BiH akumuliranu dobit iz prethodnog perioda, i odredila da namjena tih sredstava bude navodno projektovanje ili gradnja cesta. Zar nedavno povećanje akciza na gorivo, nije dovoljno za projektovanje i gradnju cesta?
b) da Vlada Federacije cjelokupna sredstva Fonda za zaštitu okoliša FBiH (radi se o preko 30 miliona KM), za 2018. godinu, uloži u ugradnju uređaja za odsumporavanje u Termoelektranu Tuzla.
Vlada je svakako imala namjeru u projekat grijanja Sarajeva na toplu vodu iz TE Kakanj uložiti ova sredstva. Po našim saznanjima, nema ništa od tog projekta, pa je odlučujuće važno da ta sredstva budu uložena o uređaj za odsumporavanje u TE Tuzla. Smatramo da je iz sredstava preuzete akumulirane dobiti, sredstava federalnog Fonda, za zaštitu okoliša, kao i sredstava Elektroprivrede, moguće već u ovoj kalendarskoj godini izgraditi uređaj za odsumporavanje u TE Tuzla.
Zdravlje građana Tuzle i okolnih općina, važnije je i prioritetnije od plaćanja projektovanja cesta ili autocesta, koje će se nekada možda graditi, a možda ne graditi.
Ugrožavanje stabilnosti elektroenergetskog sektora, od strane Vlade Federacije BiH, kao i ugrožavanje mogućnosti investiranja u uređaj za odsumporavanje u TE Tuzla, ukupno slabljenje Elektroprivrede, udar je na osnovna prava građana, ne samo Tuzle, nego i cijele Bosne i Hercegovine.
Oduzimanje akumulirane dobiti Elektroprivredi, usporava ugradnju uređaja za odsumporavanje u TE Tuzla, što dovodi Elektroprivredu u situaciju da može prekoračiti rok ugradnje uređaja za odsumporavanje, što će dovesti do toga da Energetska zajednica EU zabrani rad termolektrana. Ko će u toj situaciji snositi odgovornost za sve sumpordioksidom otrovane ljude, za sve rudare koji bi mogli ostati bez posla, sve zaposlene u elektroenergetskom sektoru? Dakle, na predloženi način, prestaje aerozagađenje u Tuzli, izbjegava se svaka opasnost za elektroenergetski sistem u Bosni i Hercegovini, pa i opasnost neostvarenja investicije u zamjenski Blok 7.
Dakle, bez uređaja za odsumporavanje u TE Tuzla, nema rješavanja problema aerozagađenja u Tuzli, nema dozvole od Evropske energetske zajednice za nastavak rada TE Tuzla, bez Bloka 7 nema zamjene blokova starih od 40 do 55 godina, bez i jednog i drugog pod velikim upitnikom je nastavak rada TE Tuzla, što može predstavljati najveći mogući problem u BiH, i posebno problem za građane Tuzle, kojima TE Tuzla proizvodi toplu vodu za sistem daljinskog grijanja.
2. TUZLA NEMA ILI SKORO NEMA VJETRA. Osim toga što se Tuzla razlikuje od drugih što ima termoelektranu koja nema uređaje za odsumporavanje, Tuzla je, na žalost, posebna i po tome, što nema ili skoro nema vjetra.
Zbog nepovoljne temperaturne inverzije, koja se dešava u pojedinim danima, baš u zimskom periodu, dolazi do nagomilavanja zagađenja, radi stvaranja hladnog sloja zraka, koji se ne pomjera i iz razloga što na našem području nema dovoljno vjetra. Primjera radi, područje grada Mostara cijele godine ima vjetar jači od 8 km/h, dok na području grada Tuzle skoro u trećini godine (112 dana) nikako nema vjetra i to ga najmanje ima u zimskom periodu, što doprinosi da situacija tokom zimskih dana bude izrazito nepovoljna i, u danima temperaturne inverzije, problem stvara svaki aerozagađivač.
Dakle, Termoelektrana ispušta SO2, i izvan zimskog perioda. Kad nema niskih temperatura, vremenski uslovi nisu nepovoljni i emitovane zagađujuće materije se bez velikih problema šire dovoljno visoko, i dovoljno daleko od Tuzle, „razblažuju“ po veoma širokom okruženju, pa sama Tuzla, u tom periodu, ne trpi prekomjerno aerozgađenje.
2.1. PRIJEDLOG MJERA U VEZI SA NEDOSTATKOM VJETRA ODNOSNO PRIRODNOG PROVJETRAVANJA NA PODRUČJU TUZLE
Za sada je nemoguće uticati na to da se promijeni mikroklima Tuzle, i to na takav način, da Tuzla koja nema vjetra, odjednom dobije vjetar. Ipak, ovo je potrebno imati u vidu, te:
a) Kod pravnih lica i građana širiti svijest o tome, da niko, niti jedno pravno ili fizičko lice, ne smije vršiti niti minimalno aerozagađenje. Zbog nepostojanja vjetra, za Tuzlu je opasno svako, pa i najmanje aerozagađenje.
b) Ovoga trebaju biti svjesni i organi vlasti svakoga nivoa. Pošto je Tuzla specifična po nedostatku vjetra, tj. provjetravanja, propisi kojima se reguliše zabrana, kontrola i kažnjavanje za aerozagađenje, moraju u Tuzli biti naročito strogi, a kazne nesavjesnim aerozagađivačima, daleko strožije, nego u mjestima u kojima je manje aerozagađenje i koja imaju više vjetra.
3. SMANJENJE BROJA INDIVIDUALNIH LOŽIŠTA, PUTEM TOPLIFIKACIJE
Iako Termoelektrana spali 3,8 miliona tona tj. oko 94% od ukupno spaljenoga uglja u Tuzli, pa prema tome i u zrak iznad Tuzle emituje oko 94% ukupnog sumpordioksida, s obzirom na nepovoljne klimatske uslove, posebno u zimskim mjesecima i nedostatak vjetra u Tuzli, problem predstavljaju i mnoga individualna ložišta. I to naročito kada se radi o zagađenju zraka česticama.
Iako Tuzla ima preko 50% domaćinstava na daljinskom grijanju, što je najviše u Bosni i Hercegovini, opet, s obzirom na nepostojanje vjetra i posebnu mikroklimu, individualna ložišta predstavljaju ekološki problem.
Dakle, i kada se problem aerozagađenja u Tuzli, ugradnjom uređaja za odsumporavanje u Termolektranu Tuzla, smanji za oko 90%, individualna ložišta će, zbog nepostojanja vjetra, i dalje predstavljati problem.
3.1. RJEŠENJE PROBLEMA - POVEĆANJE BROJA KORISNIKA DALJINSKOG GRIJANJA
Uz poštovanje do sada učinjenog, potrebno je pojačati tempo širenja mreže daljinskog grijanja i što bržeg povećanja broja korisnika daljinskog grijanja, odnosno smanjenja broja individualnih ložišta.
Od 2001. godine do danas u projekte toplifikacije investirano je preko 30 miliona KM, sa slijedećim pokazateljima: priključeni toplinski konzum povećan je sa 160 MW na 228 MW; dužina vrelovodne, odnosno toplovodne mreže povećana je na 170 km, sa 67 km; umjesto 209 toplinskih podstanica, danas ih je preko 1.000; od 14.000 korisnika priključenioh na sistem daljinskog grijanja 2001. godine, danas ih je 24.000. Preko 50% domaćinstava u Tuzli, koristi daljinsko grijanje i po tome je Tuzla prva u Bosni i Hercegovini. Ali to, s obzirom na nepostojanje vjetra u Tuzli i s obzirom da Termoelektrana nema uređaj za odsumporavanje, nije dovoljno.
Općinsko vijeće Tuzla je dalo saglasnost na Granice zona daljinskog grijanja, u junu 2001. godine. Tim dokumentom je sistem daljinskog grijanja grada Tuzle podijeljen na 39 zona toplifikacije. Program toplifikacije iz juna 2001. godine je realiziran. Svi kolektivni stambeni objekti, javne i druge ustanove, te privredni subjekti, su priključeni ili su im stvoreni uvjeti da se priključe na sistem daljinskog grijanja. Od 2002. godine na sistem daljinskog zagrijavanja, priključeni su kolektivni stambeni i stambeno-poslovni objekti u slijedećim naseljima: Bulevar, Slatina, Batva, Stari grad, Solana, Jala, Pazar, Mosnik, Tušanj, Kula, Kreka, Miladije, Šićki Brod i Bukinje. Između ostalog priključeni su na toplovodnu mrežu i mnogi javni objekti, kao npr. JZU Univerzitetsko klinički centar Tuzla (bolnica Gradina, bolnica Slavinovići), čije su kotlovnice spaljivale količinu uglja koju spaljuje cijeli Lukavac. Priključeni su i objekti ambulante u Slavinovićima i MZ Slavinovići, Osnovne škole Tušanj, Dom mladih, DTV Partizan i dr. Grad Tuzla, svih proteklih godina, u skladu sa raspoloživim sredstvima, realizira aktivnosti na implementaciji Plana proširenja zona toplifikacije sistema daljinskog grijanja grada Tuzla, kojim je predviđeno povećanje sa postojećih 39 na 55 zona toplifikacije. Dakle, područje toplifikacije je prošireno 2011. god. za još 16 zona toplifikacije, koje se uglavnom odnose na visinske zone, odnosno na priključenje individualnih stambenih objekata.
Godine 2012. počeli smo sa toplifikacijom mjesnih zajednica Šićki Brod i Bukinje. Te godine svi kolektivni objekti u Šićkom Brodu (Ul.Majska i 21. aprila), priključeni su na daljinsko grijanje. Osim toga, priključene su OŠ Bukinje i Ambulanta Bukinje. Realizacijom ovih projekata stvoreni su preduvjeti za priključenje individualnih stambenih objekata u ovim mjesnim zajednicama. Realizacija priključenja individualnih stambenih objekata započela je 2015. godine, gradnjom primarnih vodova.
U početku je priključak na daljinsko grijanje individualnih stambenih objekata, bio dosta skup. U namjeri da se inovacijom obezbijedi jeftiniji priključak za građane, krenulo se sa pilot projektom toplifikacije na području MZ Kula, gdje je uveden novi koncept toplifikacije, u kojem se gradi centralna toplinska stanica, čime se pojeftinjuje mjerno regulaciona stanica unutar objekta, i uvodi niži temperaturni režim 75/55°C, maksimalno ograničenje snage i regulaciju sistema zagrijavanja, kao preduslove da se potrošnja toplinske energije smanji, a samim tim i smanje računi za ovu komunalnu uslugu. Time su postignuti jeftiniji troškovi priključka nego prije, ali ipak su mnogima i dalje skupi.
Da bi se građani priključili pod još povoljnijim uvjetima na sistem daljinskog zagrijavanja, donesena je u 2017. godini Odluka o snabdijevanju grada toplotnom energijom, čime su stvoreni uvjeti za još jeftiniji priključak u odnosu na onaj postignut pilot projektom Kula. Ovom Odlukom je predviđeno da troškove priključenja individualnih stambenih objekata, kao i ranije izgrađenih kolektivnih stambenih objekata snosi Grad Tuzla, odnosno JKP „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla i to do mjerno-regulacione toplotne stanice režima 90/60°C (primar) i režima 75/55°C (sekundar), odnosno do ventila na mjerno-regulacionoj stanici – primarni vod (90/60°C), dok troškove priključenja mjerno-regulacione toplotne stanice, uključujući troškove njene nabavke i montaže, snosi investitor (izuzetak su MZ Šićki Brod, MZ Bukinje i MZ Husino, zbog blizine Termoelektrane, šljačišta, površinskog kopa, degradiranog zemljišta, velikog broja drugih fabrika itd., u kojima građani neće snositi troškove mjernoregulacionih stanica).
U ovoj godini planirana je realizacija priključenja svih stambenih objekata u mjesnim zajednicama Šićki Brod i Bukinje, gdje su izgrađeni krakovi toplovodne mreže iz centralnih toplinskih podstanica. Samo za Šićki Brod, Bukinje i Husino, mjesne zajednice na kojima se nalazi TE, koje su dodatno ugrožene šljačištima i površinskim kopom, kao i napuštenim fabrikama, obezbijeđena su i sredstva za nabavku mjernoregulacionih stanica za objekte stanovanja. Takođe, u ovim naseljima nastavit će se, u narednom periodu, sa širenjem toplovodne mreže, i nastavkom priključenja objekata, sve finansirano od strane Grada Tuzla, odnosno JP Centralno grijanje dd Tuzla.
Planirano je i proširenje toplovodne mreže iz Centralne toplinske podstanice Kula, nakon čega će se pristupiti realizaciji pojedinačnih projekata priključenja objekata u ovom obuhvatu.
Takođe je planirana realizacija projekta toplifikacije naselja Batva, gradnjom centralne toplinske podstanice, vrelovodnim priključkom ove podstanice na postojeći sistem daljinskog grijanja, te gradnjom više krakova toplovodne mreže. Potom će se krenuti u pojedinačne projekte priključenja individualnih stambenih objekata u naselju Batva. U MZ Brčanska Malta, planirana je gradnja centralne toplinske podstanice i toplovodna mreža u ulicama Strajka Mitrovića i Slavka Mićića, a onda i projekti priključenja pojedinačnih objekata. U MZ Jala, planiran je projekat toplifikacije ulice Put vinište, zatim projekat toplifikacije MZ Mejdan, projekat toplifikacije dijela MZ Mosnik, projekat toplifikacije naselja Miladije u MZ Kreka, te ulica Kristijana Krekovića i Safvet-bega Bašagića, u MZ Centar.
4. SVA INDIVIDUALNA LOŽIŠTA SU PROBLEM, A NAROČITO VELIKI PROBLEM PREDSTAVLJAJU POJEDINI, NESAVJESNI AEROZAGAĐIVAČI. DAKLE, ŠTO VEĆI BROJ INDIVIDUALNIH LOŽIŠTA TREBA PRIKLJUČITI NA DALJINSKO GRIJANJE, A NAROČITO NAJVEĆE AEROZAGAĐIVAČE.
Građani često nadležnim organima, na društvenim mrežama, fotografijama i drugim podacima, prijavljuju susjede koji vjerovatno lože sve što se ložiti može, ne čiste svoje dimnjake, i bitno zagađuju zrak. Došli smo do saznanja da se neki autoservisi i radionice, griju na iskorišteno motorno ulje, što je zasigurno kancerogeno, da neki lože dijelove ostataka parketa, kojeg otkupljuju, i tako lože parket sa lakom i ljepilom, neki lože gume, plastike, staru odjeću. Neki poslovni subjekti, ustanove i firme, odbijaju da se priključe na daljinsko grijanje, iako su primarni vodovi daljinskog grijanja u njihovoj blizini. Npr. zatvor, kojim upravlja Federalno ministarstvo pravde, odbija se priključiti na daljinsko grijanje. Svi objekti oko zatvora su na daljinskom grijanju, a zatvor dodatno zagađuje zrak oko njih. Slično je sa Rudarskim institutom, Hotelom Rudar i mnogim poslovnim objektima.
4.1. RJEŠENJE - POOŠTRAVANJE PROPISA, KAŽNJAVANJE ODBIJANJA PRIKLJUČENJA ZAGAĐIVAČA, INSPEKCIJSKI NADZOR I KAŽNJAVANJE VELIKIH ZAGAĐIVAČA.
Zato je dobro što je Vlada TK, na Inicijativu Grada Tuzla, nedavno utvrdila prijedlog izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima, gdje su predviđene visoke novčane kazne za svakoga ko ima uslove za priključenje na daljinsko grijanje, a odbija da to učini. Takvi se moraju priključiti, jer nemaju pravo zagađivati okolinu. Takvi subjekti, često spominju kako im je daljinsko grijanje skupo. Napominjemo da je centralno grijanje u Tuzli najjeftinije grijanje u BiH i šire (npr. duplo jeftinije nego u Sarajevu). Osim toga, vlasnicima poslovnih objekata koji imaju ugrađene kalorimetre, grijanje u tim prostorima je jeftinije nego u njihovim stanovima. Vladi TK sugerišemo povećanje broja ekoloških inspektora i rigoroznije kažnjavanje svakoga ko loži zabranjena goriva.
Sva ložišta zagađuju zrak, a unutar njih, grad naročito zagađuju nesavjesni vlasnici objekata koji ne poštuju Odluku o dimnjačarskoj djelatnosti, ne čiste redovno dimnjake i radi toga njihovi susjedi i svi građani, trpe štetu u vidu aerozagađenja. Zato je potreban veoma rigorozan inspekcijski nadzor i oštro kažnjavanje nesavjesnih.
5. OSTALI PRAVCI EKOLOŠKOG PLANA I STRATEGIJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Lokalna vlast će nastaviti tragati za mogućnostima obezbjeđenja sredstava iz međunarodnih organizacija i banaka (UNDP, EBRD, SIDA, USAID, Švicarska vlada, KfW, itd.) pokušavati obezbijediti beskamatne kredite ili kredite sa minimalnim kamatama, uložiti mnogo truda da se obezbijede i nove olakšice za lakši priključak građana na daljinsko grijanje, sve sa ciljem smanjenja broja individualnih ložišta.
Strategijom razvoja grada Tuzla do 2026. godine, energetska efikasnost definisana je kao jedan od strateških pravaca razvoja. Usvojen je Saobraćajno-prostorni koncept za grad Tuzla (akcent na širenje pješačko-biciklističkih staza, izgradnju biciklističkih staza i uređenje javnog saobraćaja). U završnoj fazi je donošenje Studije dugoročnog snabdijevanja grada toplinskom energijom do 2035. godine.
I nakon što bude ugrađen uređaj za odsumporavanje, bude priključen na daljinsko grijanje maksimalno mogući broj objekata, nakon što federalni i kantonalni zakoni budu predviđali maksimalne kazne za svakoga ko može, a neće da se priključi na daljinsko grijanje, maksimalne kazne za svakoga ko loži zabranjena goriva, oštra kazna za svakog ko ne čisti dimnjak, zbog specifičnosti klime u Tuzli, tj. nepostojanja vjetra, potrebno je istrajati i na drugim mjerama zaštite čistoće zraka. Naprijed citirani dokumenti podrazumijevaju utopljavanje zgrada, i to onih koje nisu na daljinskom grijanju, kao i onih koje su već na daljinskom grijanju. Utopljavanjem zgrada koje ne zagađuju zrak, postići će se manja potrošnja toplinske energije, a utopljavanjem zgrada koje nisu na daljinskom grijanju, postići će se manje aerozagađenje. Adekvatnim utopljavanjem zgrade (odgovorajuća fasada, otvori itd.), moguće je smanjiti potrošnju energije za grijanje i hlađenje do 40%.
Posebnu pažnju treba obratiti na primjenu Odluke Gradskog vijeća, o dimnjačarskoj djelatnosti.
Od državnih, federalnih i kantonalnih vlasti, očekuje se privilegovanje uvoza i korištenja vozila na benzin, u odnosu na vozila na dizel. Jer, jedno vozilo na dizel koje nema adekvatan katalizator, zagađuje okolinu kao 10 vozila na benzin. Naravno, što su vozila starija, to više zagađuju. Kada se tome doda podatak, da je prosječna starost automobila u Federaciji BiH, 16,5 godina, jasno je da i ova vozila predstavljaju veliki uzrok aerozagađenja. S obzirom da evropska pravila, za automobile na dizel, postaju sve rigoroznija, za očekivati je da će takvi automobili evropske zemlje izbacivati iz upotrebe i prodavati ih u zemlje poput BiH. O svemu tome svi nivoi vlasti moraju voditi računa.
U narednoj fazi, potrebno je davati olakšice vozilima na baterije, u nadi da će korištenje takvih vozila u budućnosti, postati masovnije.
Obrađivači:
Služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline
Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove MZ
