"Mi je tako osjećamo, znamo i najbolje razumijemo, no da bi sevdalinka bila priznata i kao takva uvrštena na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva, potrebno je da se urade konkretni koraci i Tuzla ih je pokrenula“, riječi su etnomuzikologa Enise Hajdarević Šojko koja je jedan od učesnika konferencije posvećene sveobuhvatnosti sevdalinke. Tim riječima je najbolje opisala kako ono što osjećamo kao dio svoga identiteta trebamo i zakonski označiti kao takvim.
Hajdarević Šojko je ujedno i muzička urednica na BH Radiju koja kroz rad na javnom servisu ustupa sevdalinci zasluženo mjesto u javnom prostoru. Ova medijska kuća i njen arhiv imaju bogatu zbirku muzičkog bogatstva naše zemlje, na šta se Hajdarević Šojko referirala u svom izlaganju tokom konferencije, no akcentovala je važnost sagledavanja budućnosti sevdalinke i aspekte na koji ćemo ju njegovati kao što su to činili vrsni interpretatori stoljećima unazad.
Udruženja muzičkih umjetnika je 19.12.2016. godine podnijelo inicijativu državnom Ministarstvu civilnih poslova za uvrštavanje sevdalinke na UNESCO-vu listu nematerijalnih dobara koja je svoj put krčila tokom cijele 2017. godine, a to će činiti i dalje.
Pojašnjenje je to Ramize Milkunić koja aktivno radi da pjesma koju nam rado pjeva bude stavljena na pijedastal kojem pripada i koji odavno zaslužuje.
"Lična karta Bosne i Hercegovine je upravo naša sevdalinka i to trebamo stalno isticati“, kaže Milkunić navodeći da je neizvjesno prognozirati kada će davno započeti posao dobiti svoje završne okvire kojima se teži.
Činjenica je da smo se zaštitom sevdalinke mogli pozabaviti i ranije, no mnogi se tog posla nisu htjeli prihvatiti tako da je i sad bolje nego nakon što to učini neko drugi umjesto nas, mišljenja je dr. Amira Redžić, član državne komisije za UNESCO i šef odsjeka za kulturu u Ministarstvu civilnih poslova., pomoćnica ministra za nauku i kulturu u Ministarstvu civilnih poslova BiH i generalni sekretar Državne komisije za saradnju naše zemlje sa UNESCO-m.
"Sevdalinka je blago neupitne vrijednosti i plemenita namjena da joj se da njeno zasluženo mjesto uvijek dolazi u pravo vrijeme. Naša zemlja njeguje svoju kulturnu baštinu i pokazuje to kroz djelovanje prema sebi i kroz promociju ka drugima“, konstatuje Amira Redžić.
"Osim sevdalinke, u BiH smo bogati i nekim drugim muzičkim formama poput bosanskog pjevanja uz šargiju i violinu, hercegovačkih gangi, gusli i brojnih drugih muzičkih ruha koje trebamo predstaviti svijetu i reći da je i to Bosna i Hercegovina“, navodi Hajdarević Šojko.
Konferenciji u organizaciji Udruženja muzičkih umjetnika, na kojoj su eminentni stručnjaci koji se bave sevdalinkom govorili o njenoj ljepoti, važnosti i budućnosti, je predhodila izložba "Kulturno naslijeđe i tradicija našeg kraja“ na kojoj su predstavljeni najzanimljiviji radovi sa područja Tuzlanskog kantona koji svoje izvorište imaju u pjesmi sevdalinci.
B.K.
