U prostorijama Behram-begove medrese u Tuzli večeras je održana promocija monografije "Gazi Husrev-begova biblioteka – 480 godina". O ovom izuzetno značajnom djelu govorili su promotori dr. Hilmo Neimarlija, dr. Ismet Bušatlić, dr. Adnan Jahić i mr. Osman Lavić.
Kako je rečeno, monografija Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja ovu instituciju u svim važnim segmentima njenog historijskog hoda, kontinuiranog rada i djelovanja. Njeni tekstovi pružaju uvid u riznice rukopisne i druge bibliotečke građe, te u događaje, aktivnosti, procese i ljude, koji su radeći zajedno na očuvanju i razvoju pisanog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke, postali dio njene bogate historije.
Doktor Hilmo Neimarlija kazao je da se radi o veoma vrijednom djelu u kojem je prikazano 480 godina rada i djelovanja biblioteke.
- Drago mi je da ova publikacija na primjeren način predstavlja veličinu tog opstojanja i djelovanja, bez sumnje, i najstarije institucije ove vrste na našim prostorima. Rekao bih da je publikacija u skladu i sa istorijskim, kulturnim, estetskim, pa čak i poetskim zahtjevima tih 480 godina rada biblioteke. U te godine utkano je nastajanje, bilježenje, prepisivanje, ukrašavanje i korištenje knjiga. U sve to stali su i zapisi vrhunskih intelektualaca, pisaca i mislilaca. Sve nabrojano, ova monografija na dostojan način to prikazuje i u susret s njom čovjek se neminovno suočava sa dilemom čemu da da težište u ovakvim situacijama, da li monografiji ili onome što ona predstavlja - kazao je Neimarlija za Tuzlarije.
Autori tekstova u monografiji su: Osman Lavić, Mustafa Jahić, Azra Gadžo-Kasumović, Ahmed Mehmedović, Muhamed Hodžić, Hamza Lavić, Madžida Smajkić, Haso Popara, Ismet Bušatlić, Fatima Tinjak, Hamida Karčić, Šahsena Đulović i Elvir Duranović.
- Biblioteka je osnovana 1537. godine i kako je već rečeno najstarija je na ovim prostorima. Od tog vremena pa do danas, ona predstavlja memoriju pamćenja Bošnjaka u posljednjih pola milenijuma. U svojim fondovima prvenstveno sadrži 10.791 kodeks rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku odnosno blizu 20.000 djela različite tematske sadržine, kazao je Osman Lević, jedan od autora monografije.
Ono što treba naglasiti je da se među tim rukopisima nalaze i djela Bošnjaka koji su se vrlo rano uključili u islamski, kulturno-civilizacijski krug.
- Počeli su prepisivati, pa onda komentarisati i na koncu i pisati originalna djela. Osim pomenutog, biblioteka u svojim fondovima čuva više od 10.000 dokumenata na osmanskom jeziku koji su nastali u korespondenciji između različitih nivoa vlasti za vrijeme osmanske uprave. Tu je također i oko 1.400 vakufnama i dokumenata koji predstavljaju faktički rodne listove naših šehera, kasaba, medresa, džamija, tekija i drugih vjersko-prosvjetnih institucija i objekata, istakao je Lević za Tuzlarije.
Ova monografija je također jedan vremeplov ove školske ustanove, kroz koji se čitanjem i praćenjem fotografija, pred nama nižu godine, desetljeća i stoljeća ove zadužbine velikog Gazi Husrev-bega, kroz koju su prodefilovale hiljade učenika i učenica, na stotine profesora i odgajatelja, čija su imena zapisana u ovoj monografiji i tako sačuvana za buduća vremena, za nove jubileje ove ustanove.
Promociju monografije Gazi Husrev-begove biblioteke, uz podršku Muftijstva tuzlanskog, organizovali su Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, JU Behram-begova medresa u Tuzli i JU Specijalna biblioteka "Behram-beg" u Tuzli.
S.P.
