Jutros pročitasmo sljedeću vijest: "Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu sa stopom smrtnosti zbog zagađenosti zraka, a jedino Sjeverna Koreja ima veću stopu smrtnosti u svijetu." Prije koju godinu Bosanci i Hercegovci su prema podacima WHO bili najdeblji stanovnici Balkana, drugi u Europi, a čak šesti u svijetu. Kako smo dospjeli tako visoko na listama pretilosti nije baš jasno jer golim okom se ne vidi ni da smo deblji a ni mršaviji od komšija u Srbiji i susjeda u Hrvatskoj.
Nismo mršavi ali nismo vala ni šesti u svijetu po debljini. Udišemo zagađeni zrak, u to nema sumnje ali jeste sumnjivo da smo po stopi smrtnosti odmah iza Sjeverne Koreje. Kako li WHO dođe do podataka o smrtnosti u najzatvorenijoj zemlji svijeta? Kako dođe do podataka o smrtnosti zbog zagađenog zraka u našoj zemlji?
Ne možemo a da se ne upitamo ko zapravo Svjetsku zdravstvenu organizaciju "filuje" podacima o BiH i koliko su ti podaci relevantni? Ljudi koji se bave ovom problematikom, valjda u želji da istaknu ozbiljnost problema, često su kontradiktorni u svojim izjavama. Tako u istom
tekstu čitamo izjavu predsjednika Udruženja građana Eko forum Zenica, koji kaže: "Znamo da smo najzagađenija zemlja u Evropi, da imamo najveći broj umrlih na 100.000 stanovnika. Preko 7.000 stanovnika godišnje umre od posljedica aerozagadjenja", a već u narednom pasusu slijedi konstatacija: "Ovo su podaci Svjetske zdravstvene organizacije koje je teško prihvatiti, ali još teže demantirati jer
u našoj zemlji nema ciljanih medicinskih istraživanaja o uzročno-posljedičnoj vezi zagadjenog zraka i smrtnosti stanovništva."
Pitanje koje se nameće je logično, ako nema ciljanih medicinskih istraživanaja o uzročno-posljedičnoj vezi zagadjenog zraka i smrtnosti stanovništva u BiH, ko je i kako došao do podatka o 7.000 stanovnika koji godišnje u BiH umru od posljedica aerozagadjenja? Možda je taj broj i veći, a možda je i manji, možda je i tačan ali se do njega, kao i u slučaju pretilosti, po svoj prilici došlo naučnom metodom poznatoj kao "jedan na prema ofrlje". Bosna je ovo, bilo bi čudo da je drugačije.
A.M.
