Wizz Air je jučer objavio da od 18. juna otvara novu liniju za Karlsrue ali ćemo tu objavu iskoristiti da podsjetimo da će od 26. marta do 23. aprila avioni opet letjeti za Bratislavu. Imajući u vidu da su Bratislava i Beč udaljeni pedesetak kilometara vazdušne linije, letovi za Bratislavu su kao neka vrsta uvoda u otvaranje linije za Beč 27. aprila.
Avioni za Bratislavu će letjeti ponedjeljkom i petkom. Polazak iz Tuzle je u 20:10, a povratak iz Bratislave je u 21:55. Vrijeme polijetanja je puno povoljnije nego ljetos kada su avioni letjeli rano ujutro pa su putnici iz Beča i okoline imali problem sa prevozom do aerodroma u Bratislavi.
Linija za Beč startuje 27. aprila i to odmah sa pet sedmičnih letova. Čini se da u slučaju Beča Wizz Air igra na kartu "sve ili ništa". Ili će uspjeti da zainteresuju sve one koji bi iz Beča da putuje dalje kao i one koji bi do Beča/Tuzle jeftino na jedan ili dva dana, ili će avioni letjeti poluprazni. Nadajmo se da će se ostvariti "sve" opcija, prvo zbog naše dijaspore i njihove rodbine ovdje, i drugo jer Beč ima veliki aerodrom (23 miliona putnika) sa preko 200 linija koje putnicima iz Tuzle omogućavaju nastavak putovanja širom svijeta. Ponedjeljkom, srijedom i petkom letovi su večernji sa polaskom u 20:15, a četvrtkom i nedjeljom prijepodnevni sa polaskom u 11:30.
Uspostavljanjem linije za Karlsrue, preciznije Baden-Baden, Tuzla će nakon ukidanja linije za Nirnberg, ponovo imati vezu sa sedam destinacija u Njemačkoj. Avioni će letjeti dva puta sedmično, petkom i ponedjeljkom sa polaskom iz Tuzle 10:45 i povratkom iz Karlsruea u 13:05.
Karlsrue: Fabrika ideja sa kulturom i stilom života
Između planina Švarcvald, Fogezen i Falačke šume, u dolini Rajne, nalazi se centar tehnologije i nauke, sjedište najvažnijih sudova u Njemačkoj i prestonica interneta u zemlji: Karlsrue. S obzirom na to da je duhovna klima tu oduvek bila malo liberalnija nego u drugim gradovima, Karlsrue je bio povoljno mjesto za umjetnost i kulturu i bio je ispunjen životnom radošću.
Sa velikim i raskošnim zamkom, ali bez starog gradskog jezgra, Karlsrue će se posjetiocu učiniti pomalo čudnim. Karlsrue je još relativno mlad grad, osnovan je tek 1715. godine, pa mu nedostaju srednjovjekovne uličice, tipične za mnoge druge njemačke gradove. Markgrof od Badena Karl Vilhelm je na papiru za crtanje izradio plan svog grada iz snova, sa raskošnim zamkom u centru, od koga su, poput ruže kompasa, vodile 32 ulice i aleje, nalikujući lepezi sunčevih zraka. Tako se Karlsrue od samog početka prikazuje kao grad bez zidina, otvoren za prijatelje i goste, tolerantan i liberalan.
U njegovom osnivanju učestvovali su Francuzi, Poljaci, Italijani, Švajcarci i Nijemci iz cijelog Carstva, pa se tako u Karlsrueu brže nego drugdje razvila moderna vizija države i čovjeka. Ustav države Baden iz 1818. godine bio je daleko ispred svog vremena, a 1822. je tu nastala prva zgrada parlamenta u Nemačkoj.
Oduvijek je ispred svog vremena bila i najznačajnija kulturna institucija u Karlsrueu, ZKM Centar za umjetnosti medijske tehnologije. To nije ni muzej, ni institut, ni dokumentacioni centar, već sve to zajedno i mnogo više od toga. To je jedinstvena institucija u svijetu, koja pod jednim krovom spaja Muzej za novu umjetnost i Institute za vizuelne medije, muziku i akustiku, kao i medije, obrazovanje i ekonomiju, te je na specifičan način uključena u oblikovanje informatičkog društva, njegovih medija i aktuelnih umjetničkih formi. Smještena je u nekadašnjoj fabrici oružja, što samo po sebi predstavlja lijep simbol promjene vremena.
Novi mediji i klasicizam - ova kombinacija je tipična za Karlsrue. Arhitekta Fridrih Vajnbrener je obilježio sliku grada u prvoj polovini 19. veka i još danas se mogu pronaći mnoge njegove građevine u centru Karlsruea. Glavni trg sa evangelističkom gradskom crkvom i gradskom vijećnicom ubraja se u najmarkantnije klasične cjeline u Evropi, koju je Vajnbrener doveo do savršenstva još jednim građevinskim spomenikom veličanstvene forme, piramidom koja je izgrađena 1825. godine i predstavlja grobnicu markgrofa.
Za razliku od arhitekture, atmosfera u gradu uopšte nije toliko stroga: oko glavnog trga, iz jednog od mnogobrojnih uličnih kafića i pivnica možete posmatrati gradski život, krenuti u kupovinu u najdužoj šoping ulici u Badenu, Kajzerštrase, ili se prepustiti probranim ukusima badenske kuhinje. I na kraju utonuti u bogat noćni život grada. Sljedećeg dana dobra alternativa bi mogli da budu mnogobrojni muzeji, na primjer Pokrajinski muzej u dvorcu ili javni parkovi i zelene površine Karlsruea: Botanička bašta, Dvorski vrt i Zoološki vrt su zelena ostrva i oaze mira.
Ukoliko se nađete u gradu krajem jula, očekuje vas FEST sa preko 200.000 posjetilaca, jedan je od najvećih rok i pop festivala na otvorenom u Njemačkoj, poznat po vrhunskim bendovima, bogatoj ponudi za djecu i najčešće po dobrom vremenu i odličnom raspoloženju. Upravo to uopšte ne iznenađuje u Karlsrueu. (germany.travel/rs)
Karlsrue je univerzitetski grad u saveznoj državi Baden-Virtemberg. Nalazi se na istočnoj obali Rajne blizu njemačko-francuske granice. Krajem 2010. imao je 294.761 stanovnika i po tome je treći najveći grad u Baden-Virtembergu.
Karlsrue je istorijski centar nekadašnje države Baden. Od 1950. u Karlsrueu je sjedište Vrhovnog suda Njemačke, a od 1951. i Ustavnog suda Njemačke.
Baden-Baden
Baden-Baden je grad od 55 hiljada stanovnika u jugozapadnom dijelu Njemačke. U Baden-Badenu se nalaze brojni termalni izvori, zbog čega je taj grad već za vrijeme Rimljana bio poznato lječilište. Termalni izvori smješteni po cijelom gradu nude nepresušan izvor ljekovitih kupki u brojnim termama (Caracalla, Friedrichsbad). Osim po lječilištima Baden-Baden je poznat po izvanrednim luksuznim hotelima te bogatim muzejima, među kojima je i jedan koji privlači pažnju znatiželjnika - Faberžeov muzej, u kojemu se nalaze i poznata Faberžeova jaja.
A.M.
